Kinez Ahdili Wuxiuer postavio je dva nova
Guinnessova rekorda prehodavši žicu. Prvi je visina na kojoj je to
izveo, a radi se o 1.607 metara nadmorske visine, a drugi je što je
pritom prekoračio tijelo drugog čovjeka.
U Kini poznat i kao Princ hodanja po žici i Kralj oblaka, Wuxiuer je
prvi čovjek na svijetu koji je na visini od 1.607 metara uz pomoć dugog
štaphttp://fajas43.ucoz.net/news/0-0-0-0-1a kojim je održavao ravnotežu prehodao 1.500 metara žice, javlja
novinska agencija Xinhua.
U tome mu je pomogao njegov učenik koji je istovremeno krenuo na drugoj
strani žice. Sreli su se na pola puta, gdje je učenik legao na žicu, a
38-godišnji Wuxiuer je prešao preko njegovih prsa i nastavio hodati. Za
pothvat mu je trebalo oko sat vremena.
Wuxiuer je 2002. godine također oborio Guinnessov
rekord provevši 22 dana na visini od 35 metara iznad zemlje. Kako
javljaju agencije, on je šesta generacija u ujgurskoj obitelji koja je
već 400 godina poznata po hodanju po žici, prenosi tportal.hr.
Da Vinčijev kod je knjiga, objavljena 2003. godine čiji je autor Dan Brown. Ova knjiga je svjetski bestseller broj jedan, te najprodavanija knjiga poslije Biblije. Radnja knjige prati harvardskog profesora Roberta Langdona koji je u poslovnoj posjeti u Parizu. 2006. godine se pojavila ekranizacija ovog bestsellera koju je režirao Ron Howard. Kontraverzna tema ove knjige je digla svijet na noge, te je osuđena od strane Vatikana, jer baca novo svjetlo na katoličku crkvu, otkrivajući tajne, vješto skrivane od strane Crkve. Iako je većina podataka iz knjige pretpostavka i autorovo mišljenje, ova knjiga obiluje stvarnim detaljima i duboko skrivenim činjenicama.
Glavni likovi
Robert Langdon Sophie Neveu (Sofi Nevo) Jacques Saunière (Žak Sonijer) Bezu Fache (Bezu Faš) Poručnik Collet (Kole) Silas (Sajlas) Biskup Manuel Aringarosa Učitelj Sir Leigh Teabing (Li Tibing) Rémy Legaludec (Remi Legaludek) André Vernet (Andre Verne)
Zavjera
Cijeli roman govori o zavjeri katoličke crkve, te o potrazi za dokazima o toj zavjeri. Prema Brownu, Biblija u sadašnjem obliku je sastavljena u 3. vijeku od strane rimskih moćnika predvođenih Konstantinom I. Na tom sastanku je odlučeno šta će stajati u Bibliji, a šta će biti izostavljeno. U to doba u Rimu je vladao politeizam (paganstvo), dok je i sâm car Konstantin I bio svećenik kulta Sunca. Veći dio naroda Rima je počeo da prihvata učenje Isusa Krista, te da prihvata kršćanstvo. Konstantin I, u strahu da će izgubiti moć, te da će Rim biti podijeljen na dva dijela: kršćanski i paganski, odlučuje promijeniti službenu religiju Rima u kršćanstvo, te organizuje pisanje nove Biblije, ali u tu Bibliju ubacuje mnoštvo paganskih simbola (kao npr. da je nedjelja sveti kršćanski dan, jer se nedjeljom slavilo Sunce u njegovom kultu).
Prava priroda Isusa Krista
Prema Brownu, Isus Hrist je bio čovjek, a ne Bog kako neke crkve tvrde. Konstantin I je proglasio Isusa Krista Bogom iz razloga kako bi učvrstio moć Rima. Na taj način je ubijedio svijet da je Rimska crkva (Vatikan) jedini način da se uspostavi veza sa Bogom, te tako osigurao opstanak Rima. Prema Brownu, Isus je bio Božiji prorok (poslanik) kojem je Bog dao neke moći koje su bile uskraćene drugim ljudima. Brown navodi da je Isus bio oženjen, jer je svaki Jevrej u Jeruzalemu morao biti oženjen. Njegova supruga prema Brownu je bila Marija Magdalena koju Brown spominje kao prostitutku. Kada je Isus bio razapet na krstu, Marija Magdalena je bila trudna, te je nosila Isusovo dijete, što je glavni dokaz Isusovog ljudskog porijekla. Međutim Biblija ne kaže, da je Krist bio Bog nego, da je bio od Boga (bog).
Sveti Gral i Posljednja večera
Prema Bibliji, na posljednjoj večeri u Isusovom životu, večeri prije njegovog razapinjanja, Isus je sa svojih 12 apostola jeo hljeb i pio vino i tada je rekao da će ga neko od apostola izdati. Vino su pili iz jednog pehara u kojem se sljedeći dan nalazila Isusova krv. Taj pehar se prema Bibliji zove Sveti Gral. Brown tvrdi da je Sveti Gral ustvari Marija Magdalena. Isusovi sljedbenici, u strahu da bi nevjernici mogli nauditi Mariji Magdaleni i njenom djetetu, krijumčare Magdalenu u Francusku gdje se ona porađa. Brown tvrdi da je biblijsko učenje da se u Svetom Gralu nalazi Isusova krv, ustvari metafora kojom se govori da Marija Magdalena nosi Isusovo dijete tj. u njoj se nalazi Isusova krv, odnosno Isusovo dijete. Također, Brown tvrdi da je Isus ostavio Magdaleni u naslijeđe da vodi crkvu, a ne Petru. Umjetnik Leonardo Da Vinci slika Posljednju večeru, umjetničko djelo na kojem prikazuje Isusa na njegovoj zadnjoj večeri u životu. Interesantno je da se na stolu uopće ne nalazi pehar (Sveti Gral), nego svako za stolom ima svoju čašu. Biblija tvrdi da se za stolom nalazi Isus sa dvanaest apostola, mada je Da Vinči naslikao Isusa, 11 apostola i Mariju Magdalenu koja sjedi Isusu sa njegove desne strane i dodiruju se kukovima. Interesantno je, da ako njih dvoje zamjene mjesta, izgleda kao da su naslonjeni jedno na drugo. Sljedeći važan detalj je ruka apostola Petra koja se nalazi ispod Magdaleninog vrata i kojom kao da joj prijeti. I posljednji detalj je nečija ruka koja drži nož, mada se ne zna čija je to ruka.
Vitezovi templari
Slika Posljednje večere sa ukazanim detaljima Kada je car Konstantin I objavio Bibliju, on se, prema Brownu, odlučio riješiti svih dokumenata koji su ukazivali na tvrdnje suprotne Biblijskim. Crkva je vijekovima uništavala dokumentaciju koja je svjedočila o Isusovom ljudskom porijeklu. Međutim u 11. vijeku, papa sazanje da u Jeruzalemu postoje četiri kovčega najvažnijih spisa koji svjedoče o pravom porijeklu Isusa Krista, kao i tijelo Marije Magdalene. U strahu od propasti Crkve, papa organizuje krstaške ratove, pod izgovorom da želi osloboditi Jerusalem od islama. Papa tada daje blagoslov na jedan od najkrvavijih pohoda u historiji čovječanstva koji bilježi kako velike muslimanske gubitke, tako i kršćanske. Tom pohodu se pridružuju i vitezovi templari koji imaju za cilj pronaći tajne spise i Magdalenin grob, što i uspijevaju. Sa svojim blagom se vraćaju u Evropu i ucjenjuju papu. Papa im daje neograničenu moć u Evropi, kako bi ih ušutkao. Templari su vijekovima grabili novac i zlato, te postajali sve moćniji i moćniji. Kako se njihov broj vremenom povećavao, postali su prijetnja Katoličkoj crkvi da će je nadvladati. Tada papa odlučuje ih sve proglasiti pobornicima sotonizma, kao i tzv. hereticima, te šalje vojsku da unište templare. Tog dana su stotine templara gorili na lomačama. Brigu oko spisa i Magdaleninog groba preuzima Sionski priorat. Te su spise nazvali Sangreal.
Sionski priorat
Sionski priorat je tajno društvo nastalo u 12. vijeku kako bi se brinulo o sljedeće tri stvari: Čuvanje spisa o Isusovom porijeklu (Sangreala) Čuvanje Magdaleninog tijela Briga o potomstvu Isusa Krista i Marije Magdalene Sionski priroat je oformio Red Vitezova templara, kao svoje vojske koja preduhitrila papu u pohodu na Sangreal. Na vrhu tog društva se nalazi Veliki majstor sa svoja tri sénéceaux-a koji jedini znaju lokaciju Sangreala. Veliki majstori su u obično bili značajne osobe velikog intelektualnog doprinosa društvu. Pa tako, Veliki majstori Sionskog priorata su bili: Leonardo Da Vinci, Isaac Newton, Botičeli, Victor Hugo i mnogi drugi. Sionski priorat je skoro 900 godina skrivao Sangreal i brinuo se o Isusovom potomstvu. Sionski priorat je napravio Ključni kamen koji predstavlja putokaz koji vodi do Sangreala. Opus Dei Opus Dei je katolička sekta koju slijede desetine hiljada katolika širom svijeta. Sjedište joj je u New Yorku, a vrijedna je 47 miliona dolara. Osnivač i glavni biskup te sekte je Manuel Aringarosa. Sekta ima punu podršku Vatikana. Specifična je po tome što propovijeda samokažnjavanje kao oslobađanje od grijeha. Aktivni članovi te sekte se često bičuju i nose remene oko butine sa šiljcima sa unutrašnje strane koji im se zariju u meso, te kontrolišu njihove seksualne potrebe.
Radnja knjige
Robert Langdon i Sophie Neveu u filmu Da Vinčijev kod Radnja knjige počinje ubistvom Jacquesa Saunière (Žak Sonijer), kustosa Pariškog muzeja Louvrea. Ubija ga aktivni član sekte Opus Dei, albino Silas u potrazi za informacijom o lokaciji Ključnog kamena. Naime, Saunière je Veliki majstor Sionskog priorata. On mu govori već dogovorenu laž za koju mu albino i povjeruje, te ga rani i ode. Saunière u svojih posljednjih 15 minuta života ostavi tajnovitu poruku u muzeju sa mnoštvom simbola. U isto vrijeme, u Parizu gostuje američki simbolog sa Harvarda koji pomaže policijskom kapetanu Bezu Fache rastumačiti ubistvo. Na žalost, Saunière je u postskriptumu svoje poruke spomenuo Roberta, iako se nikad prije nisu sreli. Policija sumnja na Roberta, kao potencijalnog ubicu i želi ga privesti. Na to ga upozorava Sophie Neveu, unuka Saunière-a koja također radi u policiji. Ona mu objašnjava da je ta poruka namjenjena njoj. Također poruka sadrži niz zagonetki i anagrama, koje njih dvoje uspijevaju dešifrovati, te naći ključ od sefa u Ciriškoj banci, skrivenog u muzeju koje im je Saunière ostavio prije smrti. Oni zajedno bježe od policije. Kapetan Fache ih pokušava uhvatiti na razne načine, između ostalog, tako što je cijelu Francusku upozorio na Roberta i Sophie. Sophieini roditelji, brat i baka su umrli kad je imala 5 godina, i od tada je živila sa djedom.
Na drugoj strani Silas, prema lažnim uputstvima Saunière odlazi u crkvu Saint-Sulpis i tamo traži Ključni kamen, ali shvata da je nasamaren, te da je tajna izgubljena jer je ubio jedina 4 čovjek
... Read more »
Obično su psi ti koji pomažu lovcima u lovu na jelene, no u ovoj
priči životinje su zamijenile uloge. Vlasnici pasa u britanskom
Berdforshireu u zadnje vrijeme prijavili su nekoliko napada kineskih
mošusnih jelena na svoje ljubimce.
Iako su kineski jeleni niži od pola metra i teže maksimum 15-tak kilograma, imaju tajno oružje; mužjaci imaju očnjake koji mogu narasti do nevjerojatnih 7.5 centimetara, piše Daily Mail. Zadnja žrtva jelena s vampirskim očnjacima bila je kujica Perdita, koja je zadobila ugriz na leđima, vratu i s obje strane trbuha. Tek kada je vlasnik izgriženog psa odveo veterinaru, otkriven je identitet napadača. Veterinar je potvrdio da su jeleni u posljednje vrijeme na isti način u tom području napali čak pet pasa.
Po danu leže u travi, po noći napadaju
Veterinar John Wake kaže da ništa slično nije vidio u 30-godišnjoj karijeri. 'Od ugriza jelena nedavno sam liječio tri psa, a prije Božića vlasnici su mi donijeli dvije izgrižene životinje', rekao je te naznačio kako je u park u kojem se dogodilo najviše napada stavio pisana upozorenja vlasnicima pasa. Hector Chappel, čelnik komisije parka, kaže da se šumi razvila velika populacija kineskih jelena, nakon bijega brojnih životinja 1920-ih i 1930-ih. 'Obično nisu zamjetni jer preko dana leže u gustoj travi, no ako ih psi uznemiravaju, napadaju ih', rekao je Chappel.
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari) osnovan je 1118. nakon prvog krstaškog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jerusalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice, i da pruži sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jerusalem nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao Hugo de Payens. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime.
Templari su produkt krstaških ratova. Poslije poziva pape Urbana II na saboru u Klermonu
1095 stotine hiljada vitezova, sveštenika, građana i seljaka krenulo je
u oslobađanje Hristovog groba iz ruku nevjernika. Na čelu pohoda bio je
Godfri de Bujon, vojvoda Donje Lotaringije. Krstaši su brzo putovali kroz Evropu i 1097 su stigli u Carigrad
gdje su položili zakletvu vizantijskom vasilevsu Aleksiju I da će mu
pomoći da povrati vizantijske teritorije od nevjernika. Tokom sledeće
dvije godine krstaši su pregazili Nikeju, Antiohiju i Tripolis. U junu 1099 poslije 40 dana opsade krstaši su zauzeli Jerusalim. Iako su ispunili svoj primarni zadatak i oslobodili Hristov grob krstašima nije ni na pamet padalo da se vrate kući. Oni su u Palestini osnovali kraljevstvo i brojna vojvodstva i grofovije koja će postojati dva vijeka.
Pečat templara
U svetoj zemlji su osnovani brojni monaški i viteško-monaški redovi.
Najznačajniji od tih redova su, pored templara, hospitalci i tevtonci. Tevtonci su odigrali značajnu ulogu u stvaranju Pruske, a hospitalci su učestvovali u političkom životu u brojnim evropskim zemljama (Engleska, Sicilijska kraljevina i dr.).
Godine 1118 čovjek po imenu Igo de Pajens došao je sa još osmoricom vitezova da od jerusalimskog kralja Balduina II
izmoli dozvolu za osnivanje novog reda. Tako je stvoren Red vitezova
templara (Pauperes Commilitiones Christi Templique Salomonis).
Ustrojstvo ovog reda je bilo viteško-monaško, tj. članovi reda su bili
istovremeno fanatični ratnici i smerni kaluđeri. Njihov znak je bio
crveni krst na bijeloj podlozi. Templari su počeli sa devet ljudi, a za
kratko vrijeme su postali jedna od najbrojnijih grupacija u Katoličkoj
crkvi. Templari su bili multinacionalna organizacija (najviše je bilo
Francuza, zatim Engleza, Njemaca, Flamanaca, Normana i drugih), pa se
ubrzo u njihovu kasu počelo slivati ogromno bogatstvo. Zahvaljujući
jakim vezama u Vatikanu,Templari
su stekli preko 9000 posjeda za vrijeme svog postojanja. S vremenom
krstaši su izgubili Jerusalim (1187), ali su templari štab premjestili
na Kipar, a glavni perceptorat u Pariz.
Padom Akre 1291 krstaši su izgubili posljednje uporište u Palestini.
Templari su se ne smetano razvijali i bogatili sve do 1307, kada je
Papa Klement V
pod uticajem francuskog kralja Filipa IV Lepog ukinuo red i oduzeo mu
sve posjede. Iako je red formalno obnovljen 1705, godina 1307 se uzima
za prestanak postojanja reda.
Red i ekonomija
Od svog osnivanja 1118 do ukidanja reda 1307 templari su prešli put
od malog monaško-viteškog reda do najmoćnije finansijske organizacije u
Evropi. Kada su osnovani sva imovina templara se sastojala od djela
palate Al Axa Musca u Jerusalimu koju su templari dobili od kralja
Balduina II da tamo smjeste svoje sjedište. I ostali hrišćanski
velikani u Svetoj zemlji su templarima dodijelili posjede, što je redu
omogućilo da napravi mrežu fantastičnih utvrđenja. Prvi posjed u Evropi
templari su dobili 1123 u Šampanji. Zahvaljujući ogromnoj podršci
Vatikana templari su ubrzo počeli da dobivaju posjede širom Evrope.
Najviše posjeda su imali u Francuskoj, Engleskoj, Španiji, Portugalu i Holandiji,
kasnije su dobili posjede i na Kipru, u Nemačkoj i Ugarskoj. Ovakvi
posjedi (godine 1300 templari su imali preko 9000 poseda) donosili su
redu velike količine gotovog novca, a templari osim održavanja svojih
utvrđenja i milosrdnih djela nisu imali drugih troškova. U takvoj
situaciji templari su se počeli baviti bankarstvom i pružanjem drugih
finansijskih usluga (trgovina menicama, izdavanje vrijednosnih pisama
koja su se mogla unovčiti bilo gdje u Evropi, izdavanjem zajmova i
dr.). Templari su ubrzo izgradili flotu koju su koristili za prevoz i
trgovinu Mediteranom što im je donoslio značajne prihode. O bankarskom
ugledu templara govori spisak njihovih povjerilaca: Engleski kralj
Edvard I (založio čak i krunski nakit), Francuski kralj Filip IV i
mnogi drugi.
Propast reda
U toku svega dva vjeka dugog razvoja red je stekao bogatstvo
nezamislivih razmjera. Brojni porezi i bankarske usluge označili su
templare kao najbogatiju i najuticajniju grupaciju na svijetu.
Francuski kralj Filip IV Lepi
bio je veoma sposoban i jak vladar i vjerovatno jedina osoba koja je
mogla da uništi templare. Filip je želio da prigrabi bogatstvo templara
i da otkloni templare kao prijetnju svojoj vlasti. Plan za uništenje
templara smislio je kraljev sekretar Giom De Nogare, a plan
... Read more »
Za
svoju uslugu Gmail koja omogućuje upravljanje elektronskom poštom
pohranjenom na udaljenim poslužiteljima putem preglednika interneta,
Google je predstavio novu funkciju koja omogućuje rad i kad nismo
spojeni na internet.
Nova mogućnost se uključuje u postavkama unutar kartice Labs, a za rad
koristi tehnologiju Google Gears. Nakon sinhronizacije korisnik može
čitati i pretraživati lokalno pohranjene poruke, a ukoliko napravi novu
poruku ona će biti poslana prilikom prvog spajanja na internet.
Google je najavio kako će uskoro na sličan način biti omogućen i
pristup kalendaru, a vjeruje se kako će i aplikacije iz Google Appsa u
skoroj budućnosti dobiti mogućnost rada i kad korisnik nije spojen na
internet.
Veoma niske temperature ovih dana na 17-kilometarskom vještačkom jezeru Modrac, između općina Lukavac, Tuzla, Banovići i Živinice, formirale su debeo ledeni pokrivač. Sve je pod ledom, i brana i ribarski čamci, i vikend-kućice na vodi.
Samo se čuje graktanje kormorana i sivih čaplji, koji žive hraneći se ribom. Sada, kada je led gospodar vode, desetine hiljada ovih ptica našlo se u životnoj opasnosti. To najbolje znaju mještani Prokosovića, među njima i Nihad Halilović.
- Upravo su kormorani i sive čaplje najveći ukras ovog kraja. I dok smo mi razmišljali kako će preživjeti zbog leda koji je pokrio jezero, one su se snašle. Nizvodno od brane u rijeci Spreči traže ribu. Nakon što se nahrane vraćaju se na obale jezera i borave u šumi kod svojih gnijezda, u kojima na proljeće ležu mlade - kaže Halilović.
Mještani tokom ove sedmice planiraju na debelom ledu jezera igrati hokej. Osim utakmice, tu su i razna druga takmičenja u klizanju. Nasred jezera se založi i vatra, upale roštilji. Tako Prokosovićani rade kad god se jezero zaledi.
A i ribari su se snašli pa u debelom ledu buše rupe i pecaju.
Pješke u posjetu
I ove godine jezero postaje kraći put za prelazak sa jedne na drugu obalu Modraca. Tako mještani Poljica, Babica, Turije, Šerića i Bokavića prečice dolaze kod svojih prijatelja u Prokosovićima. Malo pješače, malo se kližu, ali uz oprez da ne propadnu kroz led.
Čizme, televizija koja miriše, rendgenski vid... mogli bi postati stvarni za 30 godina...
02.02.2009. 12:46
Spidermanove
čizme, televizija koja miriše, ogrtač koji čini vlasnika nevidljivim i
rendgenski vid mogli bi postati stvarnost za najviše 30 godina,
objavili su naučnici.
Kako je prenio "Daily mail", televizija koja ispušta arome tokom
gledanja reklama i džet-pek Jamesa Bonda potencijalna su budućnost
Zemlje.
Naučnici su, komentarišu kritike skeptika, ukazali i da su i mobilni telefoni i internet bili nezamislivi prije 30 godina.
Na listi budućih izuma "New scientista" nalaze se:
1. Rendgenski vid - koji bi mogao nastati kao rezultat britanskih istraživanja ultra-zvuka ili radio-talasa.
2. Nevidljivi ogrtač - poput onog koji nosi Harry Potter. (Američki i
kineski istraživači tragaju za materijalima koji "varaju" ljudsko oko
izvrtanjem svjetlosti i vidljivih frekvencija).
3. "Mobilni iscjeljivač" - kakav posjeduje doktor McCoy iz "Star
Treka". (U Americi vrše istraživanja na polju ultrazvučne tehnologije
koja bi mogla rezultovati "spravicom" koja locira i liječi povrede
ljudskog organizma).
4. Spidermanove čizme - u budućnosti materijali za pravljenje rukavica
i čizama mogli bi da omogućavaju ne samo priljepljivanje, već i
penjanje po zidovima.
5. Džet-pekovi - ove naprave već postoje iako u vrlo skupoj i glomaznoj varijanti.
6. Ljudska energija za punjenje mobilnih telefona - naučnici predviđaju
da će ljudska energija u budućnosti služiti umjesto punjača za mobilne
i iPod-ove.
7. Lični svemirski brodovi - još jedna ideja, o kojoj se mašta od kada su ljudi počeli da posmatraju i istražuju svemir.
8. Naprava koja proizvodi kiseonik od vode - zahvaljujući ovom izumu
ronioci bi u budućnosti mogli da neograničeno dišu pod vodom.
9. Mobilni prevodilac - naučnici su zainteresovani da razviju napravu
koja prevodi sa jednoga na drugi jezik, poput one iz
naučno-fantastičnog romana "Autostoperski vodič kroz Galaksiju" autora
Daglasa Adamsa.
Astronauti su vlastitim aparatom snimili čuvenu fotografiju "Pomaljanje zemlje" (Earthrise)...
Prije četrdeset godina čovječanstvo je prvi put ostvarilo bliski susret s drugim svijetom, nakon što je posada "Apola 8" ušla u orbitu oko mjeseca 1968. i zauvijek promijenila naš pogled na Zemlju, javio je BBC.
Još 1948. britanski astrofizičar Ser Fred Hojl predvidio je da će se pogled na svijet zauvijek promijeniti kada nam svemirski letovi omoguće da vidimo Zemlju iz svemira.
Od tada, do trenutka kada su astronauti "Apola 8" napustili Zemljinu orbitu, prošlo je 20 godina. Sateliti letjelice načinili su bezbroj fotografija Zemlje iz svemira, koji su omogućili čovječanstvu da vidi svoju planetu očima astronauta, uključujući i legendarnu fotografiju na kojoj se Zemlja pomalja iznad Mjesečeve površine.
Niko od astronauta "Apola 8" nije bio spreman da vidi vlastitu planetu iz svemira. Posada letjelice je bila zadivljena i zanemarila je što fotografiranje nije bilo u planu misije. Astronauti su tako vlastitim aparatom snimili čuvenu fotografiju "Pomaljanje zemlje" (Earthrise).