<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
	<channel>
		<title>Personal site</title>
		<link>http://fajas43.ucoz.net/</link>
		<description></description>
		<lastBuildDate>Sun, 12 Jul 2009 17:29:54 GMT</lastBuildDate>
		<generator>uCoz Web-Service</generator>
		<atom:link href="https://fajas43.ucoz.net/news/rss" rel="self" type="application/rss+xml" />
		
		<item>
			<title>VIDEO: Kinez ostavio bez daha hodom po žici na 1.607 metara visine</title>
			<description>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/ahdill_po_zici_2.jpg&quot; width=&quot;500&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;Kinez Ahdili Wuxiuer postavio je dva nova
Guinnessova rekorda prehodavši žicu. Prvi je visina na kojoj je to
izveo, a radi se o 1.607 metara nadmorske visine, a drugi je što je
pritom prekoračio tijelo drugog čovjeka.&lt;br&gt;&lt;br&gt;U Kini poznat i kao Princ hodanja po žici i Kralj oblaka, Wuxiuer je
prvi čovjek na svijetu koji je na visini od 1.607 metara uz pomoć dugog
štaphttp://fajas43.ucoz.net/news/0-0-0-0-1a kojim je održavao ravnotežu prehodao 1.500 metara žice, javlja
novinska agencija Xinhua.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;
U tome mu je pomogao njegov učenik koji je istovremeno krenuo na drugoj
strani žice. Sreli su se na pola puta, gdje je učenik legao na žicu, a
38-godišnji Wuxiuer je prešao preko njegovih prsa i nastavio hodati. Za
pothvat mu je trebalo oko sat vremena.
&lt;/p&gt;
Wuxiuer je 2002. godine također oborio Guinnessov
rekord provevši 22 dana na visini od 35 metara iznad zemlje. Kako
javljaju agencije, on je šesta generacija u ujgurskoj obitelji koja je
već 400 godina poznata po hodanju po žici, prenosi tportal.hr.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&lt;object width=&quot;560&quot; height=&quot;340&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/YVkCA_pU5ek&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/YVkCA_pU5ek&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;560&quot; height=&quot;340&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/ahdill_po_zici_2.jpg&quot; width=&quot;500&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;Kinez Ahdili Wuxiuer postavio je dva nova
Guinnessova rekorda prehodavši žicu. Prvi je visina na kojoj je to
izveo, a radi se o 1.607 metara nadmorske visine, a drugi je što je
pritom prekoračio tijelo drugog čovjeka.&lt;br&gt;&lt;br&gt;U Kini poznat i kao Princ hodanja po žici i Kralj oblaka, Wuxiuer je
prvi čovjek na svijetu koji je na visini od 1.607 metara uz pomoć dugog
štaphttp://fajas43.ucoz.net/news/0-0-0-0-1a kojim je održavao ravnotežu prehodao 1.500 metara žice, javlja
novinska agencija Xinhua.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;p align=&quot;justify&quot;&gt;
U tome mu je pomogao njegov učenik koji je istovremeno krenuo na drugoj
strani žice. Sreli su se na pola puta, gdje je učenik legao na žicu, a
38-godišnji Wuxiuer je prešao preko njegovih prsa i nastavio hodati. Za
pothvat mu je trebalo oko sat vremena.
&lt;/p&gt;
Wuxiuer je 2002. godine također oborio Guinnessov
rekord provevši 22 dana na visini od 35 metara iznad zemlje. Kako
javljaju agencije, on je šesta generacija u ujgurskoj obitelji koja je
već 400 godina poznata po hodanju po žici, prenosi tportal.hr.&lt;br&gt;&lt;br&gt;

&lt;object width=&quot;560&quot; height=&quot;340&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/YVkCA_pU5ek&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/YVkCA_pU5ek&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;560&quot; height=&quot;340&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-07-12-29</link>
			<category>Zanimljivosti</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-07-12-29</guid>
			<pubDate>Sun, 12 Jul 2009 17:29:54 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Umro glumac Žan Marolt</title>
			<description>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/marlot-zan.JPG&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;U 45. godini u Sarajevu je preminuo istaknuti bh. glumac Žan Marolt. Preminuo je sinoć oko 00.30 sati poslije teške bolesti.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Komemoracija Žanu Maroltu održat će se u Kamernom teatru u utorak, 14.
jula, u 12.00h, dok je sahrana zakazana u 14.15h na gradskom groblju
Bare.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;p&gt;
Akedemiju scenskih umjetnosti završio je u rodnom gradu, bio je član
Kamernog teatra 55, ali je radio i na scenama Narodnog pozorišta i
Sarajevskog ratnog teatra.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj glumac je ostvario niz kazališnih uloga kao i uloge u filmovima
Mliječni put, Dobro uštimani mrtvaci, glumio je i u serijama Federalne
televizije: Viza za budućnost i Lud zbunjen normalan.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Marolt je 1997. godine dobio nagradu za najboljeg mladog glumca
Europe za film Elvis, a jednom prilikom je izjavio kako ga je
iznenadilo da naši mediji nisu uopće objavili vijest o tome.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Malo je poznato i to da je u bacanju kladiva kao mlađi junior bio prvi u BiH, a treći u bivšoj Jugoslaviji. &lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/b_02024.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;200&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Glumio je u filmovima: Tunel, Puki, Rusko primirije, Otvori prozor, Elvis&lt;br&gt;
Mliječni put, Familija...
&lt;/p&gt;

Posebno su ga voljela djeca zbog uloge profesora u Lutkokazu.&lt;br&gt;
&lt;b&gt;&lt;br&gt;

&lt;object width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/C7x-ZFrb5Tk&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/C7x-ZFrb5Tk&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;

Insert iz serije &quot;Lud Zbunjen Normalan&lt;/b&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Uloge u teatru&lt;/b&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;
&lt;br&gt;
Janusz Glowacki: FORTINBRAS SE NAPIO&lt;br&gt;
(Stražar I)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Alexandre Dumas: KIN&lt;br&gt;
(Piter Pat,Darius,Uhoda)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Georges Fejdeaux: BUBA U UHU&lt;br&gt;
(Ragbi)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Zlatko Topčić: KAKO MUSA DERE JARCA&lt;br&gt;
(Amer)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
KIDAJ OD SVOJE ŽENE&lt;br&gt;
KETI NILSKI KONJ&lt;br&gt;
LJUBAF&lt;br&gt;
ĆELAVA PJEVAČICA&lt;br&gt;
&lt;b&gt;A. P. Čehov: PJESMA LABUDOVA&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Ahmed Muradbegović: GRAD&lt;br&gt;
(Ilija Žabarac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Tennessee Williams: TETOVIRANA RUŽA&lt;br&gt;
(Jack Hunter)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Anonim: LjUBOVNICI&lt;br&gt;
(Fabricio Pisoglavić)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Harold Pinter: LIFT ZA KUHINJU&lt;br&gt;
(Gus)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Janusz Glowacki: ANTIGONA U NEW YORKU&lt;br&gt;
(Policajac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Eugene Ionesco: KRALJ UMIRE&lt;br&gt;
(Ljekar)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
David Mameth: AMERIČKI BIZON&lt;br&gt;
(Teach)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Milan Begivić: PUSTOLOV PRED VRATIMA&lt;br&gt;
(Smrt)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Aldo Nikolaj: UMRI MUŠKI&lt;br&gt;
(Mario)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Yasmina Rezza: ART&lt;br&gt;
(Ivan)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Dubravka Ugrešić: ŠTEFICA CVEK U RALJAMA ŽIVOTA&lt;br&gt;
(Intelektualac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Fjodor Mihajilović Dostojevski: ZLOČIN I KAZNA&lt;br&gt;
(Razumihin)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Nebojša Romčević: CAROLINA NIJBER&lt;br&gt;
(Johan Neuber)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Irfan Horozović: TRI SABAHUDINA&lt;br&gt;
(Sabahudin Baho)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/doktor_suster.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;Alija Isaković: TO&lt;br&gt;
(Doktor)&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Herb Gardner: NISAM JA RAPPAPORT&lt;br&gt;
&lt;b&gt;(Kauboj)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/obucari-1.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;Stanislav Ignacy: OBUĆARI&lt;br&gt;
(Državni sudija)&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Janusz Glowacki: ČETVRTA SESTRA&lt;br&gt;
(Ivan Pavlović Pjetrov)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;&lt;b&gt;Dmitrije Vojinov: VELIKA BIJELA ZAVJERA&lt;br&gt;
(Pit)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Amir Bukvić: ARISTOTEL U BAGDADU&lt;br&gt;
(Feysal)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;A. P. Čehov: UJAK VANJA&lt;br&gt;
(Ivan Petrović)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Zilhad Ključanin: MUHOLOVAC&lt;br&gt;
(Muho)&lt;br&gt;

&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Uloge u filmu&lt;/b&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
INAT&lt;br&gt;
TUNEL&lt;br&gt;
PUKI&lt;br&gt;
RUSKO PRIMIRIJE&lt;br&gt;
OTVORI PROZOR&lt;br&gt;
ELVIS&lt;br&gt;
MLIJEČNI PUT&lt;br&gt;
FAMILIJA&lt;br&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Nagrade&lt;/b&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&quot;ELVIS&quot;-TV film za glavnu ulogu 1997 godine&lt;br&gt;
NAJBOLJI MLADI GLUMAC EVROPE - Anžer (Francuska)
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Prijatelji i kolege o Žanu... (DEPO)
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Feđa Isović, scenarista:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
- Teško mi je u ovom trenutku. Žan i ja smo jako dugo sarađivali, to je
glumac sa kojim sam najviše radio sve ove godine, a on je sve uloge
koje sam pisao za njega donosio sa puno odgovornosti, glumačkog dara i
pozitivne energije. Privatno smo bili prijatelji, a to prijateljstvo
bilo je čudnije od ostalih... Ja se obično družim uz čašicu alkohola...
a Žan nije pio. No bez obzira na to, svi sati provedeni s njim bili su
posebni, puni humora i smijeha... Privatno je bio onakav kakav je bio i
u profesiji - odgovoran, duhovit, neko ko je znao gajiti i čuvati
prijateljstvo. I zadnjih dana svog života nije posustajao i šalio se.
Rekao mi je :&apos;Ja idem na onaj svijet tako da naplaćujem poruke koje
imate za Benjamina (op.a. Filipovića).
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Zlatko Topčić, direktor Kamernog teatra 55:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;- Odlazak velikih
i dragih ljudi uvijek doživljavate kao lični gubitak.Loši glasovi o
Žanovom zdravstvenom stanju stižu već dva mjeseca,ali jutrošnja vijest
o njegovoj smrti uvijek vas zatekne nespremne. Svijet je danas nekako
manji, a vi pomislite kako ni život ni smrt ne funkcioniraju na
principu pravde jer najbolji među nama odlaze prvi.&lt;br&gt;
Ovo je zaista nenadoknadiv gubitak ne samo za Kamerni teatar 55 i za naše glumište, nego za bosanskohercegovačku kulturu uopće.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Senad Bašić, glumac:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
- Šta reći... teško je imati bilo kakav komentar na ovo. Zgranut sam i
zblanut. Koliko god nam je bila poznata dijagnoza, ovo je šok. Izgubio
sam i prijatelja i kolegu, jer nas dvojca smo na daskama nastupali
mnogo, mnogo puta. Za mene je ovo veliki gubitak, jer Žan je prije
svega bio divan čovjek. Najteže mi je što je otišao tako mlad.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Davor Pušić, producent:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;- Žan je bio odličan glumac i sjajan
saradnik, jednostavan, duhovit, neposredan... Spadao je među ljude sa
kojima je bilo jako lako komunicirati i razumjeti se. Drago mi je što
sam imao prilike godinama sarađivati s njim, bio je dio FIST-a i
velikog broja projekata koje je uradio za FIST, prijatelj i kolega koji
će nam svima jako nedostajati.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/p&gt;
&lt;div&gt;
&lt;i&gt;&lt;b&gt;SPAHIĆEVO SAUČEŠĆE POVODOM SMRTI ŽANA MAROLTA&lt;/b&gt;&lt;/i&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;Povodom smrti Žana Marolta, jednog od najznačajnijih pozorišnih
umjetnika Bosne i Hercegovine, Ibrahim Spahić, direktor Festivala
&quot;Sarajevska zima&quot; izražava najdublje saučešće porodici, kolegama u
Kamernom teatru 55 te svim Maroltovim saradnicima na pozorišnim scenama
BiH.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;
&quot;Riječ je o izuzetnom čovjeku umjetničke kreativnosti koji je obilježio
protekle decenije bh. pozorišta i isticao se ne samo ulogama, već i
izuzetnim ljudskim vrlinama te humanim angažmanom u dodiru sa
svakodnevnošću, tako da je on bio umjetnik - života&quot;, rekao je za
Marolta Ibrahim Spahić.
&lt;/p&gt;

&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/marlot-zan.JPG&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;U 45. godini u Sarajevu je preminuo istaknuti bh. glumac Žan Marolt. Preminuo je sinoć oko 00.30 sati poslije teške bolesti.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Komemoracija Žanu Maroltu održat će se u Kamernom teatru u utorak, 14.
jula, u 12.00h, dok je sahrana zakazana u 14.15h na gradskom groblju
Bare.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;

&lt;p&gt;
Akedemiju scenskih umjetnosti završio je u rodnom gradu, bio je član
Kamernog teatra 55, ali je radio i na scenama Narodnog pozorišta i
Sarajevskog ratnog teatra.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Ovaj glumac je ostvario niz kazališnih uloga kao i uloge u filmovima
Mliječni put, Dobro uštimani mrtvaci, glumio je i u serijama Federalne
televizije: Viza za budućnost i Lud zbunjen normalan.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Marolt je 1997. godine dobio nagradu za najboljeg mladog glumca
Europe za film Elvis, a jednom prilikom je izjavio kako ga je
iznenadilo da naši mediji nisu uopće objavili vijest o tome.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Malo je poznato i to da je u bacanju kladiva kao mlađi junior bio prvi u BiH, a treći u bivšoj Jugoslaviji. &lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/b_02024.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;200&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
Glumio je u filmovima: Tunel, Puki, Rusko primirije, Otvori prozor, Elvis&lt;br&gt;
Mliječni put, Familija...
&lt;/p&gt;

Posebno su ga voljela djeca zbog uloge profesora u Lutkokazu.&lt;br&gt;
&lt;b&gt;&lt;br&gt;

&lt;object width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot;&gt;&lt;param name=&quot;movie&quot; value=&quot;http://www.youtube.com/v/C7x-ZFrb5Tk&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowFullScreen&quot; value=&quot;true&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;param name=&quot;allowscriptaccess&quot; value=&quot;always&quot;&gt;&lt;/param&gt;&lt;embed src=&quot;http://www.youtube.com/v/C7x-ZFrb5Tk&amp;hl=en&amp;fs=1&amp;&quot; type=&quot;application/x-shockwave-flash&quot; allowscriptaccess=&quot;always&quot; allowfullscreen=&quot;true&quot; width=&quot;425&quot; height=&quot;344&quot;&gt;&lt;/embed&gt;&lt;/object&gt;

Insert iz serije &quot;Lud Zbunjen Normalan&lt;/b&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Uloge u teatru&lt;/b&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;
&lt;br&gt;
Janusz Glowacki: FORTINBRAS SE NAPIO&lt;br&gt;
(Stražar I)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Alexandre Dumas: KIN&lt;br&gt;
(Piter Pat,Darius,Uhoda)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Georges Fejdeaux: BUBA U UHU&lt;br&gt;
(Ragbi)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Zlatko Topčić: KAKO MUSA DERE JARCA&lt;br&gt;
(Amer)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
KIDAJ OD SVOJE ŽENE&lt;br&gt;
KETI NILSKI KONJ&lt;br&gt;
LJUBAF&lt;br&gt;
ĆELAVA PJEVAČICA&lt;br&gt;
&lt;b&gt;A. P. Čehov: PJESMA LABUDOVA&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Ahmed Muradbegović: GRAD&lt;br&gt;
(Ilija Žabarac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Tennessee Williams: TETOVIRANA RUŽA&lt;br&gt;
(Jack Hunter)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Anonim: LjUBOVNICI&lt;br&gt;
(Fabricio Pisoglavić)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Harold Pinter: LIFT ZA KUHINJU&lt;br&gt;
(Gus)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Janusz Glowacki: ANTIGONA U NEW YORKU&lt;br&gt;
(Policajac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Eugene Ionesco: KRALJ UMIRE&lt;br&gt;
(Ljekar)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
David Mameth: AMERIČKI BIZON&lt;br&gt;
(Teach)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Milan Begivić: PUSTOLOV PRED VRATIMA&lt;br&gt;
(Smrt)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Aldo Nikolaj: UMRI MUŠKI&lt;br&gt;
(Mario)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Yasmina Rezza: ART&lt;br&gt;
(Ivan)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Dubravka Ugrešić: ŠTEFICA CVEK U RALJAMA ŽIVOTA&lt;br&gt;
(Intelektualac)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Fjodor Mihajilović Dostojevski: ZLOČIN I KAZNA&lt;br&gt;
(Razumihin)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Nebojša Romčević: CAROLINA NIJBER&lt;br&gt;
(Johan Neuber)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Irfan Horozović: TRI SABAHUDINA&lt;br&gt;
(Sabahudin Baho)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/doktor_suster.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;Alija Isaković: TO&lt;br&gt;
(Doktor)&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Herb Gardner: NISAM JA RAPPAPORT&lt;br&gt;
&lt;b&gt;(Kauboj)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sat/obucari-1.jpg&quot; width=&quot;400&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0px&quot; height=&quot;300&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;Stanislav Ignacy: OBUĆARI&lt;br&gt;
(Državni sudija)&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;b&gt;Janusz Glowacki: ČETVRTA SESTRA&lt;br&gt;
(Ivan Pavlović Pjetrov)&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;&lt;b&gt;Dmitrije Vojinov: VELIKA BIJELA ZAVJERA&lt;br&gt;
(Pit)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Amir Bukvić: ARISTOTEL U BAGDADU&lt;br&gt;
(Feysal)&lt;br&gt;
&lt;b&gt;A. P. Čehov: UJAK VANJA&lt;br&gt;
(Ivan Petrović)&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
Zilhad Ključanin: MUHOLOVAC&lt;br&gt;
(Muho)&lt;br&gt;

&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Uloge u filmu&lt;/b&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
INAT&lt;br&gt;
TUNEL&lt;br&gt;
PUKI&lt;br&gt;
RUSKO PRIMIRIJE&lt;br&gt;
OTVORI PROZOR&lt;br&gt;
ELVIS&lt;br&gt;
MLIJEČNI PUT&lt;br&gt;
FAMILIJA&lt;br&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Nagrade&lt;/b&gt;
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&quot;ELVIS&quot;-TV film za glavnu ulogu 1997 godine&lt;br&gt;
NAJBOLJI MLADI GLUMAC EVROPE - Anžer (Francuska)
&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Prijatelji i kolege o Žanu... (DEPO)
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Feđa Isović, scenarista:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
- Teško mi je u ovom trenutku. Žan i ja smo jako dugo sarađivali, to je
glumac sa kojim sam najviše radio sve ove godine, a on je sve uloge
koje sam pisao za njega donosio sa puno odgovornosti, glumačkog dara i
pozitivne energije. Privatno smo bili prijatelji, a to prijateljstvo
bilo je čudnije od ostalih... Ja se obično družim uz čašicu alkohola...
a Žan nije pio. No bez obzira na to, svi sati provedeni s njim bili su
posebni, puni humora i smijeha... Privatno je bio onakav kakav je bio i
u profesiji - odgovoran, duhovit, neko ko je znao gajiti i čuvati
prijateljstvo. I zadnjih dana svog života nije posustajao i šalio se.
Rekao mi je :&apos;Ja idem na onaj svijet tako da naplaćujem poruke koje
imate za Benjamina (op.a. Filipovića).
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Zlatko Topčić, direktor Kamernog teatra 55:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;- Odlazak velikih
i dragih ljudi uvijek doživljavate kao lični gubitak.Loši glasovi o
Žanovom zdravstvenom stanju stižu već dva mjeseca,ali jutrošnja vijest
o njegovoj smrti uvijek vas zatekne nespremne. Svijet je danas nekako
manji, a vi pomislite kako ni život ni smrt ne funkcioniraju na
principu pravde jer najbolji među nama odlaze prvi.&lt;br&gt;
Ovo je zaista nenadoknadiv gubitak ne samo za Kamerni teatar 55 i za naše glumište, nego za bosanskohercegovačku kulturu uopće.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Senad Bašić, glumac:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;
- Šta reći... teško je imati bilo kakav komentar na ovo. Zgranut sam i
zblanut. Koliko god nam je bila poznata dijagnoza, ovo je šok. Izgubio
sam i prijatelja i kolegu, jer nas dvojca smo na daskama nastupali
mnogo, mnogo puta. Za mene je ovo veliki gubitak, jer Žan je prije
svega bio divan čovjek. Najteže mi je što je otišao tako mlad.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&lt;b&gt;Davor Pušić, producent:&lt;/b&gt;&lt;br&gt;- Žan je bio odličan glumac i sjajan
saradnik, jednostavan, duhovit, neposredan... Spadao je među ljude sa
kojima je bilo jako lako komunicirati i razumjeti se. Drago mi je što
sam imao prilike godinama sarađivati s njim, bio je dio FIST-a i
velikog broja projekata koje je uradio za FIST, prijatelj i kolega koji
će nam svima jako nedostajati.
&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/p&gt;
&lt;div&gt;
&lt;i&gt;&lt;b&gt;SPAHIĆEVO SAUČEŠĆE POVODOM SMRTI ŽANA MAROLTA&lt;/b&gt;&lt;/i&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;Povodom smrti Žana Marolta, jednog od najznačajnijih pozorišnih
umjetnika Bosne i Hercegovine, Ibrahim Spahić, direktor Festivala
&quot;Sarajevska zima&quot; izražava najdublje saučešće porodici, kolegama u
Kamernom teatru 55 te svim Maroltovim saradnicima na pozorišnim scenama
BiH.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;
&quot;Riječ je o izuzetnom čovjeku umjetničke kreativnosti koji je obilježio
protekle decenije bh. pozorišta i isticao se ne samo ulogama, već i
izuzetnim ljudskim vrlinama te humanim angažmanom u dodiru sa
svakodnevnošću, tako da je on bio umjetnik - života&quot;, rekao je za
Marolta Ibrahim Spahić.
&lt;/p&gt;

&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-07-12-28</link>
			<category>Aktuelno</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-07-12-28</guid>
			<pubDate>Sun, 12 Jul 2009 12:32:30 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Osnovan Kajakaški klub Prokosovići</title>
			<description>&lt;br&gt;Na jezeru Modrac tokom jučerašnjeg dana(09.05.2009.g) održano je promotivno takmičenje u disciplini utrke &lt;p&gt; kajak-kanu povodom osnivanja kajakaškog kluba Prokosovići. &lt;/p&gt;&lt;p&gt; Učešće u ovom takmičenju su obilježile kajakaške ekipe iz Brčkog,Trebinja,Zvornika,Maglaja te ekipa domaćeg &lt;/p&gt;&lt;p&gt; novoosnovanog kluba.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt; Takmičenje je otvorio načelnik opštine Lukavac gdin.Dževad Mujkić koji je takmičarima zaželio dobrodošlicu kao i &lt;/p&gt;&lt;p&gt; kandidaturu Prokosovića za održavanje državnog prvenstva u kajaku početkom Avgusta na vodama ovog prelijepog &lt;/p&gt;&lt;p&gt; jezera. &lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/kajak/Picture084.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/kajak/Picture086.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;br&gt;Na jezeru Modrac tokom jučerašnjeg dana(09.05.2009.g) održano je promotivno takmičenje u disciplini utrke &lt;p&gt; kajak-kanu povodom osnivanja kajakaškog kluba Prokosovići. &lt;/p&gt;&lt;p&gt; Učešće u ovom takmičenju su obilježile kajakaške ekipe iz Brčkog,Trebinja,Zvornika,Maglaja te ekipa domaćeg &lt;/p&gt;&lt;p&gt; novoosnovanog kluba.&amp;nbsp;&lt;/p&gt;&lt;p&gt; Takmičenje je otvorio načelnik opštine Lukavac gdin.Dževad Mujkić koji je takmičarima zaželio dobrodošlicu kao i &lt;/p&gt;&lt;p&gt; kandidaturu Prokosovića za održavanje državnog prvenstva u kajaku početkom Avgusta na vodama ovog prelijepog &lt;/p&gt;&lt;p&gt; jezera. &lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/kajak/Picture084.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/kajak/Picture086.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-05-10-26</link>
			<category>Sport</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-05-10-26</guid>
			<pubDate>Sun, 10 May 2009 07:21:30 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Da Vinčijev kod</title>
			<description>&lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/150px-DaVincijevKodSAD.png&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; Da Vinčijev kod je knjiga, objavljena 2003. godine čiji je autor Dan Brown. Ova knjiga je svjetski bestseller broj jedan, te najprodavanija knjiga poslije Biblije. Radnja knjige prati harvardskog profesora Roberta Langdona koji je u poslovnoj posjeti u Parizu. 2006. godine se pojavila ekranizacija ovog bestsellera koju je režirao Ron Howard. Kontraverzna tema ove knjige je digla svijet na noge, te je osuđena od strane Vatikana, jer baca novo svjetlo na katoličku crkvu, otkrivajući tajne, vješto skrivane od strane Crkve. Iako je većina podataka iz knjige pretpostavka i autorovo mišljenje, ova knjiga obiluje stvarnim detaljima i duboko skrivenim činjenicama. &lt;p&gt; &lt;b&gt;Glavni likovi &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Robert Langdon &lt;br /&gt; Sophie Neveu (Sofi Nevo) &lt;br /&gt; Jacques Saunière (Žak Sonijer) &lt;br /&gt; Bezu Fache (Bezu Faš) &lt;br /&gt; Poručnik Collet (Kole) &lt;br /&gt; Silas (Sajlas) &lt;br /&gt; Biskup Manuel Aringarosa &lt;br /&gt; Učitelj &lt;br /&gt; Sir Leigh Teabing (Li Tibing) &lt;br /&gt; Rémy Legaludec (Remi Legaludek) &lt;br /&gt; André Vernet (Andre Verne) &lt;p&gt; &lt;b&gt;Zavjera &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Cijeli roman govori o zavjeri katoličke crkve, te o potrazi za dokazima o toj zavjeri. Prema Brownu, Biblija u sadašnjem obliku je sastavljena u 3. vijeku od strane rimskih moćnika predvođenih Konstantinom I. Na tom sastanku je odlučeno šta će stajati u Bibliji, a šta će biti izostavljeno. U to doba u Rimu je vladao politeizam (paganstvo), dok je i sâm car Konstantin I bio svećenik kulta Sunca. Veći dio naroda Rima je počeo da prihvata učenje Isusa Krista, te da prihvata kršćanstvo. Konstantin I, u strahu da će izgubiti moć, te da će Rim biti podijeljen na dva dijela: kršćanski i paganski, odlučuje promijeniti službenu religiju Rima u kršćanstvo, te organizuje pisanje nove Biblije, ali u tu Bibliju ubacuje mnoštvo paganskih simbola (kao npr. da je nedjelja sveti kršćanski dan, jer se nedjeljom slavilo Sunce u njegovom kultu). &lt;p&gt; &lt;b&gt;Prava priroda Isusa Krista&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Prema Brownu, Isus Hrist je bio čovjek, a ne Bog kako neke crkve tvrde. Konstantin I je proglasio Isusa Krista Bogom iz razloga kako bi učvrstio moć Rima. Na taj način je ubijedio svijet da je Rimska crkva (Vatikan) jedini način da se uspostavi veza sa Bogom, te tako osigurao opstanak Rima. Prema Brownu, Isus je bio Božiji prorok (poslanik) kojem je Bog dao neke moći koje su bile uskraćene drugim ljudima. Brown navodi da je Isus bio oženjen, jer je svaki Jevrej u Jeruzalemu morao biti oženjen. Njegova supruga prema Brownu je bila Marija Magdalena koju Brown spominje kao prostitutku. Kada je Isus bio razapet na krstu, Marija Magdalena je bila trudna, te je nosila Isusovo dijete, što je glavni dokaz Isusovog ljudskog porijekla. Međutim Biblija ne kaže, da je Krist bio Bog nego, da je bio od Boga (bog). &lt;p&gt; &lt;b&gt;Sveti Gral i Posljednja večera&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Prema Bibliji, na posljednjoj večeri u Isusovom životu, večeri prije njegovog razapinjanja, Isus je sa svojih 12 apostola jeo hljeb i pio vino i tada je rekao da će ga neko od apostola izdati. Vino su pili iz jednog pehara u kojem se sljedeći dan nalazila Isusova krv. Taj pehar se prema Bibliji zove Sveti Gral. Brown tvrdi da je Sveti Gral ustvari Marija Magdalena. Isusovi sljedbenici, u strahu da bi nevjernici mogli nauditi Mariji Magdaleni i njenom djetetu, krijumčare Magdalenu u Francusku gdje se ona porađa. Brown tvrdi da je biblijsko učenje da se u Svetom Gralu nalazi Isusova krv, ustvari metafora kojom se govori da Marija Magdalena nosi Isusovo dijete tj. u njoj se nalazi Isusova krv, odnosno Isusovo dijete. Također, Brown tvrdi da je Isus ostavio Magdaleni u naslijeđe da vodi crkvu, a ne Petru. &lt;br /&gt; Umjetnik Leonardo Da Vinci slika Posljednju večeru, umjetničko djelo na kojem prikazuje Isusa na njegovoj zadnjoj večeri u životu. Interesantno je da se na stolu uopće ne nalazi pehar (Sveti Gral), nego svako za stolom ima svoju čašu. Biblija tvrdi da se za stolom nalazi Isus sa dvanaest apostola, mada je Da Vinči naslikao Isusa, 11 apostola i Mariju Magdalenu koja sjedi Isusu sa njegove desne strane i dodiruju se kukovima. Interesantno je, da ako njih dvoje zamjene mjesta, izgleda kao da su naslonjeni jedno na drugo. Sljedeći važan detalj je ruka apostola Petra koja se nalazi ispod Magdaleninog vrata i kojom kao da joj prijeti. I posljednji detalj je nečija ruka koja drži nož, mada se ne zna čija je to ruka. &lt;p&gt; &lt;b&gt;Vitezovi templari &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Slika Posljednje večere sa ukazanim detaljima &lt;br /&gt; Kada je car Konstantin I objavio Bibliju, on se, prema Brownu, odlučio riješiti svih dokumenata koji su ukazivali na tvrdnje suprotne Biblijskim. Crkva je vijekovima uništavala dokumentaciju koja je svjedočila o Isusovom ljudskom porijeklu. Međutim u 11. vijeku, papa sazanje da u Jeruzalemu postoje četiri kovčega najvažnijih spisa koji svjedoče o pravom porijeklu Isusa Krista, kao i tijelo Marije Magdalene. U strahu od propasti Crkve, papa organizuje krstaške ratove, pod izgovorom da želi osloboditi Jerusalem od islama. Papa tada daje blagoslov na jedan od najkrvavijih pohoda u historiji čovječanstva koji bilježi kako velike muslimanske gubitke, tako i kršćanske. Tom pohodu se pridružuju i vitezovi templari koji imaju za cilj pronaći tajne spise i Magdalenin grob, što i uspijevaju. Sa svojim blagom se vraćaju u Evropu i ucjenjuju papu. Papa im daje neograničenu moć u Evropi, kako bi ih ušutkao. Templari su vijekovima grabili novac i zlato, te postajali sve moćniji i moćniji. Kako se njihov broj vremenom povećavao, postali su prijetnja Katoličkoj crkvi da će je nadvladati. Tada papa odlučuje ih sve proglasiti pobornicima sotonizma, kao i tzv. hereticima, te šalje vojsku da unište templare. Tog dana su stotine templara gorili na lomačama. Brigu oko spisa i Magdaleninog groba preuzima Sionski priorat. Te su spise nazvali Sangreal. &lt;p&gt; &lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/300px-Posljednja_v.jpg&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; &lt;b&gt;Sionski priorat &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Sionski priorat je tajno društvo nastalo u 12. vijeku kako bi se brinulo o sljedeće tri stvari: &lt;br /&gt; Čuvanje spisa o Isusovom porijeklu (Sangreala) &lt;br /&gt; Čuvanje Magdaleninog tijela &lt;br /&gt; Briga o potomstvu Isusa Krista i Marije Magdalene &lt;br /&gt; Sionski priroat je oformio Red Vitezova templara, kao svoje vojske koja preduhitrila papu u pohodu na Sangreal. Na vrhu tog društva se nalazi Veliki majstor sa svoja tri sénéceaux-a koji jedini znaju lokaciju Sangreala. Veliki majstori su u obično bili značajne osobe velikog intelektualnog doprinosa društvu. Pa tako, Veliki majstori Sionskog priorata su bili: Leonardo Da Vinci, Isaac Newton, Botičeli, Victor Hugo i mnogi drugi. Sionski priorat je skoro 900 godina skrivao Sangreal i brinuo se o Isusovom potomstvu. Sionski priorat je napravio Ključni kamen koji predstavlja putokaz koji vodi do Sangreala. &lt;br /&gt; Opus Dei &lt;br /&gt; Opus Dei je katolička sekta koju slijede desetine hiljada katolika širom svijeta. Sjedište joj je u New Yorku, a vrijedna je 47 miliona dolara. Osnivač i glavni biskup te sekte je Manuel Aringarosa. Sekta ima punu podršku Vatikana. Specifična je po tome što propovijeda samokažnjavanje kao oslobađanje od grijeha. Aktivni članovi te sekte se često bičuju i nose remene oko butine sa šiljcima sa unutrašnje strane koji im se zariju u meso, te kontrolišu njihove seksualne potrebe. &lt;p&gt; &lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/300px-Robert_i_sophie.jpg&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; &lt;b&gt;Radnja knjige&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Robert Langdon i Sophie Neveu u filmu Da Vinčijev kod &lt;br /&gt; Radnja knjige počinje ubistvom Jacquesa Saunière (Žak Sonijer), kustosa Pariškog muzeja Louvrea. Ubija ga aktivni član sekte Opus Dei, albino Silas u potrazi za informacijom o lokaciji Ključnog kamena. Naime, Saunière je Veliki majstor Sionskog priorata. On mu govori već dogovorenu laž za koju mu albino i povjeruje, te ga rani i ode. Saunière u svojih posljednjih 15 minuta života ostavi tajnovitu poruku u muzeju sa mnoštvom simbola. U isto vrijeme, u Parizu gostuje američki simbolog sa Harvarda koji pomaže policijskom kapetanu Bezu Fache rastumačiti ubistvo. Na žalost, Saunière je u postskriptumu svoje poruke spomenuo Roberta, iako se nikad prije nisu sreli. Policija sumnja na Roberta, kao potencijalnog ubicu i želi ga privesti. Na to ga upozorava Sophie Neveu, unuka Saunière-a koja također radi u policiji. Ona mu objašnjava da je ta poruka namjenjena njoj. Također poruka sadrži niz zagonetki i anagrama, koje njih dvoje uspijevaju dešifrovati, te naći ključ od sefa u Ciriškoj banci, skrivenog u muzeju koje im je Saunière ostavio prije smrti. Oni zajedno bježe od policije. Kapetan Fache ih pokušava uhvatiti na razne načine, između ostalog, tako što je cijelu Francusku upozorio na Roberta i Sophie. Sophieini roditelji, brat i baka su umrli kad je imala 5 godina, i od tada je živila sa djedom. &lt;p&gt; Na drugoj strani Silas, prema lažnim uputstvima Saunière odlazi u crkvu Saint-Sulpis i tamo traži Ključni kamen, ali shvata da je nasamaren, te da je tajna izgubljena jer je ubio jedina 4 čovjek...</description>
			<content:encoded>&lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/150px-DaVincijevKodSAD.png&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; Da Vinčijev kod je knjiga, objavljena 2003. godine čiji je autor Dan Brown. Ova knjiga je svjetski bestseller broj jedan, te najprodavanija knjiga poslije Biblije. Radnja knjige prati harvardskog profesora Roberta Langdona koji je u poslovnoj posjeti u Parizu. 2006. godine se pojavila ekranizacija ovog bestsellera koju je režirao Ron Howard. Kontraverzna tema ove knjige je digla svijet na noge, te je osuđena od strane Vatikana, jer baca novo svjetlo na katoličku crkvu, otkrivajući tajne, vješto skrivane od strane Crkve. Iako je većina podataka iz knjige pretpostavka i autorovo mišljenje, ova knjiga obiluje stvarnim detaljima i duboko skrivenim činjenicama. &lt;p&gt; &lt;b&gt;Glavni likovi &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Robert Langdon &lt;br /&gt; Sophie Neveu (Sofi Nevo) &lt;br /&gt; Jacques Saunière (Žak Sonijer) &lt;br /&gt; Bezu Fache (Bezu Faš) &lt;br /&gt; Poručnik Collet (Kole) &lt;br /&gt; Silas (Sajlas) &lt;br /&gt; Biskup Manuel Aringarosa &lt;br /&gt; Učitelj &lt;br /&gt; Sir Leigh Teabing (Li Tibing) &lt;br /&gt; Rémy Legaludec (Remi Legaludek) &lt;br /&gt; André Vernet (Andre Verne) &lt;p&gt; &lt;b&gt;Zavjera &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Cijeli roman govori o zavjeri katoličke crkve, te o potrazi za dokazima o toj zavjeri. Prema Brownu, Biblija u sadašnjem obliku je sastavljena u 3. vijeku od strane rimskih moćnika predvođenih Konstantinom I. Na tom sastanku je odlučeno šta će stajati u Bibliji, a šta će biti izostavljeno. U to doba u Rimu je vladao politeizam (paganstvo), dok je i sâm car Konstantin I bio svećenik kulta Sunca. Veći dio naroda Rima je počeo da prihvata učenje Isusa Krista, te da prihvata kršćanstvo. Konstantin I, u strahu da će izgubiti moć, te da će Rim biti podijeljen na dva dijela: kršćanski i paganski, odlučuje promijeniti službenu religiju Rima u kršćanstvo, te organizuje pisanje nove Biblije, ali u tu Bibliju ubacuje mnoštvo paganskih simbola (kao npr. da je nedjelja sveti kršćanski dan, jer se nedjeljom slavilo Sunce u njegovom kultu). &lt;p&gt; &lt;b&gt;Prava priroda Isusa Krista&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Prema Brownu, Isus Hrist je bio čovjek, a ne Bog kako neke crkve tvrde. Konstantin I je proglasio Isusa Krista Bogom iz razloga kako bi učvrstio moć Rima. Na taj način je ubijedio svijet da je Rimska crkva (Vatikan) jedini način da se uspostavi veza sa Bogom, te tako osigurao opstanak Rima. Prema Brownu, Isus je bio Božiji prorok (poslanik) kojem je Bog dao neke moći koje su bile uskraćene drugim ljudima. Brown navodi da je Isus bio oženjen, jer je svaki Jevrej u Jeruzalemu morao biti oženjen. Njegova supruga prema Brownu je bila Marija Magdalena koju Brown spominje kao prostitutku. Kada je Isus bio razapet na krstu, Marija Magdalena je bila trudna, te je nosila Isusovo dijete, što je glavni dokaz Isusovog ljudskog porijekla. Međutim Biblija ne kaže, da je Krist bio Bog nego, da je bio od Boga (bog). &lt;p&gt; &lt;b&gt;Sveti Gral i Posljednja večera&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Prema Bibliji, na posljednjoj večeri u Isusovom životu, večeri prije njegovog razapinjanja, Isus je sa svojih 12 apostola jeo hljeb i pio vino i tada je rekao da će ga neko od apostola izdati. Vino su pili iz jednog pehara u kojem se sljedeći dan nalazila Isusova krv. Taj pehar se prema Bibliji zove Sveti Gral. Brown tvrdi da je Sveti Gral ustvari Marija Magdalena. Isusovi sljedbenici, u strahu da bi nevjernici mogli nauditi Mariji Magdaleni i njenom djetetu, krijumčare Magdalenu u Francusku gdje se ona porađa. Brown tvrdi da je biblijsko učenje da se u Svetom Gralu nalazi Isusova krv, ustvari metafora kojom se govori da Marija Magdalena nosi Isusovo dijete tj. u njoj se nalazi Isusova krv, odnosno Isusovo dijete. Također, Brown tvrdi da je Isus ostavio Magdaleni u naslijeđe da vodi crkvu, a ne Petru. &lt;br /&gt; Umjetnik Leonardo Da Vinci slika Posljednju večeru, umjetničko djelo na kojem prikazuje Isusa na njegovoj zadnjoj večeri u životu. Interesantno je da se na stolu uopće ne nalazi pehar (Sveti Gral), nego svako za stolom ima svoju čašu. Biblija tvrdi da se za stolom nalazi Isus sa dvanaest apostola, mada je Da Vinči naslikao Isusa, 11 apostola i Mariju Magdalenu koja sjedi Isusu sa njegove desne strane i dodiruju se kukovima. Interesantno je, da ako njih dvoje zamjene mjesta, izgleda kao da su naslonjeni jedno na drugo. Sljedeći važan detalj je ruka apostola Petra koja se nalazi ispod Magdaleninog vrata i kojom kao da joj prijeti. I posljednji detalj je nečija ruka koja drži nož, mada se ne zna čija je to ruka. &lt;p&gt; &lt;b&gt;Vitezovi templari &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Slika Posljednje večere sa ukazanim detaljima &lt;br /&gt; Kada je car Konstantin I objavio Bibliju, on se, prema Brownu, odlučio riješiti svih dokumenata koji su ukazivali na tvrdnje suprotne Biblijskim. Crkva je vijekovima uništavala dokumentaciju koja je svjedočila o Isusovom ljudskom porijeklu. Međutim u 11. vijeku, papa sazanje da u Jeruzalemu postoje četiri kovčega najvažnijih spisa koji svjedoče o pravom porijeklu Isusa Krista, kao i tijelo Marije Magdalene. U strahu od propasti Crkve, papa organizuje krstaške ratove, pod izgovorom da želi osloboditi Jerusalem od islama. Papa tada daje blagoslov na jedan od najkrvavijih pohoda u historiji čovječanstva koji bilježi kako velike muslimanske gubitke, tako i kršćanske. Tom pohodu se pridružuju i vitezovi templari koji imaju za cilj pronaći tajne spise i Magdalenin grob, što i uspijevaju. Sa svojim blagom se vraćaju u Evropu i ucjenjuju papu. Papa im daje neograničenu moć u Evropi, kako bi ih ušutkao. Templari su vijekovima grabili novac i zlato, te postajali sve moćniji i moćniji. Kako se njihov broj vremenom povećavao, postali su prijetnja Katoličkoj crkvi da će je nadvladati. Tada papa odlučuje ih sve proglasiti pobornicima sotonizma, kao i tzv. hereticima, te šalje vojsku da unište templare. Tog dana su stotine templara gorili na lomačama. Brigu oko spisa i Magdaleninog groba preuzima Sionski priorat. Te su spise nazvali Sangreal. &lt;p&gt; &lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/300px-Posljednja_v.jpg&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; &lt;b&gt;Sionski priorat &lt;/b&gt; &lt;p&gt; Sionski priorat je tajno društvo nastalo u 12. vijeku kako bi se brinulo o sljedeće tri stvari: &lt;br /&gt; Čuvanje spisa o Isusovom porijeklu (Sangreala) &lt;br /&gt; Čuvanje Magdaleninog tijela &lt;br /&gt; Briga o potomstvu Isusa Krista i Marije Magdalene &lt;br /&gt; Sionski priroat je oformio Red Vitezova templara, kao svoje vojske koja preduhitrila papu u pohodu na Sangreal. Na vrhu tog društva se nalazi Veliki majstor sa svoja tri sénéceaux-a koji jedini znaju lokaciju Sangreala. Veliki majstori su u obično bili značajne osobe velikog intelektualnog doprinosa društvu. Pa tako, Veliki majstori Sionskog priorata su bili: Leonardo Da Vinci, Isaac Newton, Botičeli, Victor Hugo i mnogi drugi. Sionski priorat je skoro 900 godina skrivao Sangreal i brinuo se o Isusovom potomstvu. Sionski priorat je napravio Ključni kamen koji predstavlja putokaz koji vodi do Sangreala. &lt;br /&gt; Opus Dei &lt;br /&gt; Opus Dei je katolička sekta koju slijede desetine hiljada katolika širom svijeta. Sjedište joj je u New Yorku, a vrijedna je 47 miliona dolara. Osnivač i glavni biskup te sekte je Manuel Aringarosa. Sekta ima punu podršku Vatikana. Specifična je po tome što propovijeda samokažnjavanje kao oslobađanje od grijeha. Aktivni članovi te sekte se često bičuju i nose remene oko butine sa šiljcima sa unutrašnje strane koji im se zariju u meso, te kontrolišu njihove seksualne potrebe. &lt;p&gt; &lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/300px-Robert_i_sophie.jpg&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; &lt;b&gt;Radnja knjige&lt;/b&gt; &lt;p&gt; Robert Langdon i Sophie Neveu u filmu Da Vinčijev kod &lt;br /&gt; Radnja knjige počinje ubistvom Jacquesa Saunière (Žak Sonijer), kustosa Pariškog muzeja Louvrea. Ubija ga aktivni član sekte Opus Dei, albino Silas u potrazi za informacijom o lokaciji Ključnog kamena. Naime, Saunière je Veliki majstor Sionskog priorata. On mu govori već dogovorenu laž za koju mu albino i povjeruje, te ga rani i ode. Saunière u svojih posljednjih 15 minuta života ostavi tajnovitu poruku u muzeju sa mnoštvom simbola. U isto vrijeme, u Parizu gostuje američki simbolog sa Harvarda koji pomaže policijskom kapetanu Bezu Fache rastumačiti ubistvo. Na žalost, Saunière je u postskriptumu svoje poruke spomenuo Roberta, iako se nikad prije nisu sreli. Policija sumnja na Roberta, kao potencijalnog ubicu i želi ga privesti. Na to ga upozorava Sophie Neveu, unuka Saunière-a koja također radi u policiji. Ona mu objašnjava da je ta poruka namjenjena njoj. Također poruka sadrži niz zagonetki i anagrama, koje njih dvoje uspijevaju dešifrovati, te naći ključ od sefa u Ciriškoj banci, skrivenog u muzeju koje im je Saunière ostavio prije smrti. Oni zajedno bježe od policije. Kapetan Fache ih pokušava uhvatiti na razne načine, između ostalog, tako što je cijelu Francusku upozorio na Roberta i Sophie. Sophieini roditelji, brat i baka su umrli kad je imala 5 godina, i od tada je živila sa djedom. &lt;p&gt; Na drugoj strani Silas, prema lažnim uputstvima Saunière odlazi u crkvu Saint-Sulpis i tamo traži Ključni kamen, ali shvata da je nasamaren, te da je tajna izgubljena jer je ubio jedina 4 čovjeka koja su znala lokaciju ključnog kamena. &lt;p&gt; Robert i Sophie odlaze u Cirišku banku kako bi otvorili sef. Čuvar ih pušta, zove policiju i obavještava direktora banke - Andréa Verneta. Vernet lično posječuje Roberta i Sophie, te im govori kako će im pomoći da pobjegnu iz banke jer je bio dobar prijatelj Saunière-a. Robert i Sophie u sefu nalaze kripteks, spravicu sa brojčanicima u kojoj se nalazi papirus. &lt;br /&gt; Da bi ga otvorili potrebna je šifra. Uz kripetks su dobili i zagonetku pomoću koje će otvoriti kripteks. Budući da je policija već ušla u banku, Vernet ih krijumičari iz banke u kamionu. U putu, on čuje na radio da njih dvoje policija traži zbog četiri ubistva, te odluči predati ih policiji. Nasreću, oni bježe i uzmu mu kamion. Robert i Sophie odlaze kod Robertovog engleskog prijatelja Sira Leigha Teabinga. Teabing je inavlid bez nogu, ali je najveći stručnjak za Sveti Gral (Mariju Magdalenu) na svijetu. &lt;br /&gt; On ih krije u njihovoj kući te priča im o Svetom Gralu. Policija saznaje njihovu lokaciju te kreću u akciju na Teabingovu kuću. &lt;br /&gt; Manuel Aringarosa, putuje u Pariz kako bi uzeo Ključni kamen. Prije pet mjeseci, iz Vatikana su ga obavijestili da žele ukinuti podršku njegovoj sekti. Tada ga je nazvao čovjek koji se predstavljao kao Učitelj i rekao da će mu pomoći da nađe Sveti Gral i tako ga učiniti najmoćnijim čovjekom na svijetu. Aringarosa je povezao Učitelja i Silasa, te je Učitelj stalno davao upute Silasu kako da nađe Ključni kamen. &lt;br /&gt; Učitelj zove Silasa i kaže mu da nije sve izgubljeno i da je Ključni kamen u Teabingovoj kući. Silas kreće u Teabingovu kuću, te ih napada tamo. &lt;p&gt; &lt;b&gt;Silas&lt;/b&gt; &lt;p&gt; &lt;img src=&quot;http://fajas43.ucoz.net/Knjige/200px-Silas.png&quot; border=&quot;0&quot;&gt; &lt;p&gt; Teabing, Sophie i Robert uspijevaju onesposobiti Silasa, te ga vežu kao taoca. U tom trenutku im na imanje upada policija. Teabing ukrca Roberta, Sophie, Silasa i svog batlera Rémy-jana na privatni avion, te ih transportuje u London. U avionu riješe zagonetku i otvore kripetks, ali saznaju da se unutra nalazi još jedan sa još jednom zagonekom. U Londonu posječuju jednu crkvu kako bi pokušali riješiti zagonetku, dok Silas i Rémy ostaju u automobilu. &lt;br /&gt; Tu Rémy oslobađa Silasa, te obojica ulaze u crkvu, uzimaju kripteks i Teabinga za taoca. I rémy radi za Učitelja. Robert i Sophie posječuju biblioteku kako bi riješili zagonetku. Ubrzo je i shvate, te odlaze u jednu katedralu gdje se i nalazi riješenje. &lt;p&gt; Za to vrijeme, Učitelj pošalje Silasa u sjedište Ops Dei-a u Londonu, te tamo pošalje policiju po Silasa, a Rémy-ja otruje, te na kraju i on odlazi u istu katedralu sa kripteksom. Kada vidi Roberta i Sophie tamo on ima ostavlja poruku da ima Teabinga i vodi ih u zamku. Kada se napokon suoče sa Učiteljem shvataju da je on ustvari Teabing koji ih pod prijetnjom pištolja tjera da riješe zagonetku. Robert uspijeva, ali u tom trenutku dolazi policija i hapsi Teabinga. &lt;br /&gt; Silas je došao u Opus Dei, ali ga tamo čeka policija i biskup Aringarosa. &lt;br /&gt; On u očaju puca u policiju i slučajno rani biskupa. Biskupa odvezu u bolnicu, te on preživljava, dok Silas ranjen umire u jednom parku. &lt;br /&gt; Robert i Sophie putuju u Škotsku jer ih tamo upućuje Ključni kamen. Tamo Sophie otkrije da ima baku i brata, koji su izbjegli nesreću. &lt;br /&gt; Oni joj saopštavaju da je ona Isusov i Magdalenin potomak, te ona odlučuje ostati u Škotskoj. Robert se vraća u Pariz, te otkriva da je Sangreal u stvari sakriven u Louvre-u.</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-05-06-25</link>
			<category>Zanimljivosti</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-05-06-25</guid>
			<pubDate>Wed, 06 May 2009 18:43:28 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Prvi strijelac kvalifikacija: Nije Džeko pobijedio Belgiju već reprezentacija</title>
			<description>&lt;div class=&quot;article_summary&quot;&gt;&lt;p&gt;U Bosni i Hercegovini se nakon dugo
vremena piše povijest, ona sportska, jer politike je već svima dosta.
Uzvik &apos;Džeeeekoooo&apos; ultimativni je hit i u susjednim zemljama, a sam
&apos;bosanski dijamant&apos;, iako prvi strijalc kvalifikacija, ostao je skroman
momak.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
 
&lt;!-- END BOX article_summary --&gt;&lt;!-- START BOX article_video --&gt;&lt;!-- END BOX article_video --&gt;&lt;!-- START BOX article_gallery --&gt;&lt;!-- END BOX article_gallery --&gt;&lt;!-- START BOX article_audio --&gt;&lt;!-- END BOX article_audio --&gt;&lt;!-- START BOX article_body --&gt;&lt;div class=&quot;article_text&quot;&gt;
 &lt;div class=&quot;picturewide&quot;&gt;
 &lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/60207575.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;
 &lt;div class=&quot;picturewide_comment&quot;&gt;Ćiro Blažević i Edin Džeko (foto: Reuters) &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;p&gt;S jučerašnja dva gola bh reprezentativac &lt;strong&gt;Edin Džeko popeo se na vrh ljestvice strijelaca kvalifikacija za SP&lt;/strong&gt;.
Sedam je puta Džeko tresao mrežu protivnika, a tri puta je to učinio
nesretnim Belgijancima u svega pet dana. I kako to uvijek biva, kad se
spoji euforija i golovi – &lt;strong&gt;traži Džeku &apos;pola Europe&apos;&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt; &lt;div class=&quot;quote&quot;&gt;
 
 &lt;div class=&quot;quote_content&quot;&gt;
 &lt;h2&gt;Moram
naglasiti da je najvažnije da smo upisali tri važna boda sa kojim smo
na dobrom putu da odemo u baraž. Ustvari, vjerujem da je sada sve u
našim rukama...&lt;/h2&gt;
 &lt;/div&gt;
 
 &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;gt;&amp;gt;&lt;/strong&gt; &lt;a href=&quot;http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ciro-ako-izvucemo-hrvatsku-selim-na-island.html&quot;&gt;&lt;strong&gt;Ćiro: Ako izvučemo Hrvatsku, selim na Island!&lt;/strong&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;gt;&amp;gt;&lt;/strong&gt; &lt;a href=&quot;http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/bih-vodi-protiv-belgije-golovima-magicnog-dzeke.html&quot;&gt;&lt;strong&gt;VIDEO: Ćiro i Džeko vode BiH na Svjetsko prvenstvo&lt;/strong&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Istina
je negdje na pola, a napadač Wolfsburga vjerojatno će na ljeto u neki
veći klub, naročito ga gledaju i vole Englezi, spominje se i velimi
Manchester United. Sam Džeko &lt;strong&gt;skroman je i pristojan momak&lt;/strong&gt; pa je nakon utakmice u Zenici u čudu izjavio:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&apos;&lt;strong&gt;Nije Džeko nadigrao rivala nego naša reprezentacija&lt;/strong&gt;&apos;,
prenosi njegove riječi portal sportsport.ba. Kaže kako je prvi gol bio
uigrana akcija s Misimovićem iz Wolfsburga, a drugi gol plod uigravanja
kod Ćire:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&apos;Brza kontra urodila je plodom i samo sam se našao tamo
gdje treba biti netko od napadača, Muslimović, Topić ili moja
malenkost. Moram naglasiti da je &lt;strong&gt;najvažnije da smo upisali tri važna boda sa kojim smo na dobrom putu da odemo u baraž&lt;/strong&gt;.
Ustvari, vjerujem da je sada sve u našim rukama i da sa gostujućim
pobjedama nad Armenijom i Estonijom možemo dosta toga riješiti&apos;, kaže
Džeko.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Prisjetio se i kolega iz Bundeslige koji su nedostajali te
naglasio kako je najvažniji kolektiv. &apos;Kolektiv pobjeđuje i to se
potvrdilo i večeras. &lt;strong&gt;Borili smo se kao lavovi i uspjeh nije mogao izostati&lt;/strong&gt;.
Točno je da ćemo biti oslabljeni za Misimovića, ali će se oporaviti
Ibišević i Salihović, a spreman bi za svih 90 minuta trebao biti i
Bajramović. Imat ćemo jak i moćan sastav i &lt;strong&gt;uvjeren sam da ćemo slaviti u dvije gostujuće utakmice&lt;/strong&gt;&apos;, završio je Džeko.&lt;/p&gt;
&lt;/div&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;div class=&quot;article_summary&quot;&gt;&lt;p&gt;U Bosni i Hercegovini se nakon dugo
vremena piše povijest, ona sportska, jer politike je već svima dosta.
Uzvik &apos;Džeeeekoooo&apos; ultimativni je hit i u susjednim zemljama, a sam
&apos;bosanski dijamant&apos;, iako prvi strijalc kvalifikacija, ostao je skroman
momak.&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
 
&lt;!-- END BOX article_summary --&gt;&lt;!-- START BOX article_video --&gt;&lt;!-- END BOX article_video --&gt;&lt;!-- START BOX article_gallery --&gt;&lt;!-- END BOX article_gallery --&gt;&lt;!-- START BOX article_audio --&gt;&lt;!-- END BOX article_audio --&gt;&lt;!-- START BOX article_body --&gt;&lt;div class=&quot;article_text&quot;&gt;
 &lt;div class=&quot;picturewide&quot;&gt;
 &lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/60207575.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;
 &lt;div class=&quot;picturewide_comment&quot;&gt;Ćiro Blažević i Edin Džeko (foto: Reuters) &lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;p&gt;S jučerašnja dva gola bh reprezentativac &lt;strong&gt;Edin Džeko popeo se na vrh ljestvice strijelaca kvalifikacija za SP&lt;/strong&gt;.
Sedam je puta Džeko tresao mrežu protivnika, a tri puta je to učinio
nesretnim Belgijancima u svega pet dana. I kako to uvijek biva, kad se
spoji euforija i golovi – &lt;strong&gt;traži Džeku &apos;pola Europe&apos;&lt;/strong&gt;.&lt;/p&gt; &lt;div class=&quot;quote&quot;&gt;
 
 &lt;div class=&quot;quote_content&quot;&gt;
 &lt;h2&gt;Moram
naglasiti da je najvažnije da smo upisali tri važna boda sa kojim smo
na dobrom putu da odemo u baraž. Ustvari, vjerujem da je sada sve u
našim rukama...&lt;/h2&gt;
 &lt;/div&gt;
 
 &lt;/div&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;gt;&amp;gt;&lt;/strong&gt; &lt;a href=&quot;http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/ciro-ako-izvucemo-hrvatsku-selim-na-island.html&quot;&gt;&lt;strong&gt;Ćiro: Ako izvučemo Hrvatsku, selim na Island!&lt;/strong&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;&amp;gt;&amp;gt;&lt;/strong&gt; &lt;a href=&quot;http://sport.dnevnik.hr/clanak/nogomet/bih-vodi-protiv-belgije-golovima-magicnog-dzeke.html&quot;&gt;&lt;strong&gt;VIDEO: Ćiro i Džeko vode BiH na Svjetsko prvenstvo&lt;/strong&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Istina
je negdje na pola, a napadač Wolfsburga vjerojatno će na ljeto u neki
veći klub, naročito ga gledaju i vole Englezi, spominje se i velimi
Manchester United. Sam Džeko &lt;strong&gt;skroman je i pristojan momak&lt;/strong&gt; pa je nakon utakmice u Zenici u čudu izjavio:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&apos;&lt;strong&gt;Nije Džeko nadigrao rivala nego naša reprezentacija&lt;/strong&gt;&apos;,
prenosi njegove riječi portal sportsport.ba. Kaže kako je prvi gol bio
uigrana akcija s Misimovićem iz Wolfsburga, a drugi gol plod uigravanja
kod Ćire:&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&apos;Brza kontra urodila je plodom i samo sam se našao tamo
gdje treba biti netko od napadača, Muslimović, Topić ili moja
malenkost. Moram naglasiti da je &lt;strong&gt;najvažnije da smo upisali tri važna boda sa kojim smo na dobrom putu da odemo u baraž&lt;/strong&gt;.
Ustvari, vjerujem da je sada sve u našim rukama i da sa gostujućim
pobjedama nad Armenijom i Estonijom možemo dosta toga riješiti&apos;, kaže
Džeko.&lt;/p&gt;&lt;p&gt;Prisjetio se i kolega iz Bundeslige koji su nedostajali te
naglasio kako je najvažniji kolektiv. &apos;Kolektiv pobjeđuje i to se
potvrdilo i večeras. &lt;strong&gt;Borili smo se kao lavovi i uspjeh nije mogao izostati&lt;/strong&gt;.
Točno je da ćemo biti oslabljeni za Misimovića, ali će se oporaviti
Ibišević i Salihović, a spreman bi za svih 90 minuta trebao biti i
Bajramović. Imat ćemo jak i moćan sastav i &lt;strong&gt;uvjeren sam da ćemo slaviti u dvije gostujuće utakmice&lt;/strong&gt;&apos;, završio je Džeko.&lt;/p&gt;
&lt;/div&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-22</link>
			<category>Sport</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-22</guid>
			<pubDate>Thu, 02 Apr 2009 09:23:04 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Jeleni vampiri&apos; napadaju pse</title>
			<description>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/razno/60207566.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;h2&gt;&lt;p&gt;Obično su psi ti koji pomažu lovcima u lovu na jelene, no u ovoj
priči životinje su zamijenile uloge. Vlasnici pasa u britanskom
Berdforshireu u zadnje vrijeme prijavili su nekoliko napada kineskih
mošusnih jelena na svoje ljubimce.&lt;/p&gt;&lt;/h2&gt;

 
 
 

 

 
 
 &lt;!-- content --&gt;
 
 
&lt;p&gt;Iako su kineski jeleni&lt;strong&gt; niži od pola metra&lt;/strong&gt; i teže maksimum &lt;strong&gt;15-tak kilograma,&lt;/strong&gt; imaju tajno oružje;&amp;nbsp;mužjaci imaju &lt;strong&gt;očnjake&lt;/strong&gt; koji mogu narasti do nevjerojatnih&lt;strong&gt; 7.5 centimetara,&lt;/strong&gt; piše Daily Mail. Zadnja žrtva jelena s vampirskim očnjacima bila je kujica Perdita, koja je zadobila &lt;strong&gt;ugriz na leđima, vratu &lt;/strong&gt;i &lt;strong&gt;s obje strane trbuha&lt;/strong&gt;. Tek kada je vlasnik izgriženog psa odveo veterinaru, otkriven je identitet napadača. Veterinar je potvrdio da su &lt;strong&gt;jeleni &lt;/strong&gt;u posljednje vrijeme na isti način u tom području napali čak &lt;strong&gt;pet pasa. &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Po danu leže u travi, po noći napadaju&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;Veterinar John Wake kaže da &lt;strong&gt;ništa slično nije vidio u 30-godišnjoj karijeri&lt;/strong&gt;. &apos;Od ugriza jelena nedavno sam liječio tri psa, a prije Božića vlasnici su mi donijeli &lt;strong&gt;dvije izgrižene &lt;/strong&gt;životinje&apos;, rekao je te naznačio kako je u park u kojem se dogodilo najviše napada stavio pisana upozorenja vlasnicima pasa. &lt;strong&gt;Hector Chappel,&lt;/strong&gt; čelnik komisije&amp;nbsp; parka, kaže da se šumi &lt;strong&gt;razvila velika&lt;/strong&gt; populacija &lt;strong&gt;kineskih jelena&lt;/strong&gt;, nakon&amp;nbsp;&amp;nbsp;bijega brojnih životinja 1920-ih i 1930-ih. &apos;Obično nisu zamjetni jer &lt;strong&gt;preko dana leže u gustoj travi,&lt;/strong&gt; no ako ih psi uznemiravaju, &lt;strong&gt;napadaju ih&apos;&lt;/strong&gt;, rekao je Chappel.&lt;br&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/razno/60207566.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;h2&gt;&lt;p&gt;Obično su psi ti koji pomažu lovcima u lovu na jelene, no u ovoj
priči životinje su zamijenile uloge. Vlasnici pasa u britanskom
Berdforshireu u zadnje vrijeme prijavili su nekoliko napada kineskih
mošusnih jelena na svoje ljubimce.&lt;/p&gt;&lt;/h2&gt;

 
 
 

 

 
 
 &lt;!-- content --&gt;
 
 
&lt;p&gt;Iako su kineski jeleni&lt;strong&gt; niži od pola metra&lt;/strong&gt; i teže maksimum &lt;strong&gt;15-tak kilograma,&lt;/strong&gt; imaju tajno oružje;&amp;nbsp;mužjaci imaju &lt;strong&gt;očnjake&lt;/strong&gt; koji mogu narasti do nevjerojatnih&lt;strong&gt; 7.5 centimetara,&lt;/strong&gt; piše Daily Mail. Zadnja žrtva jelena s vampirskim očnjacima bila je kujica Perdita, koja je zadobila &lt;strong&gt;ugriz na leđima, vratu &lt;/strong&gt;i &lt;strong&gt;s obje strane trbuha&lt;/strong&gt;. Tek kada je vlasnik izgriženog psa odveo veterinaru, otkriven je identitet napadača. Veterinar je potvrdio da su &lt;strong&gt;jeleni &lt;/strong&gt;u posljednje vrijeme na isti način u tom području napali čak &lt;strong&gt;pet pasa. &lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Po danu leže u travi, po noći napadaju&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;Veterinar John Wake kaže da &lt;strong&gt;ništa slično nije vidio u 30-godišnjoj karijeri&lt;/strong&gt;. &apos;Od ugriza jelena nedavno sam liječio tri psa, a prije Božića vlasnici su mi donijeli &lt;strong&gt;dvije izgrižene &lt;/strong&gt;životinje&apos;, rekao je te naznačio kako je u park u kojem se dogodilo najviše napada stavio pisana upozorenja vlasnicima pasa. &lt;strong&gt;Hector Chappel,&lt;/strong&gt; čelnik komisije&amp;nbsp; parka, kaže da se šumi &lt;strong&gt;razvila velika&lt;/strong&gt; populacija &lt;strong&gt;kineskih jelena&lt;/strong&gt;, nakon&amp;nbsp;&amp;nbsp;bijega brojnih životinja 1920-ih i 1930-ih. &apos;Obično nisu zamjetni jer &lt;strong&gt;preko dana leže u gustoj travi,&lt;/strong&gt; no ako ih psi uznemiravaju, &lt;strong&gt;napadaju ih&apos;&lt;/strong&gt;, rekao je Chappel.&lt;br&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-21</link>
			<category>Zanimljivosti</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-21</guid>
			<pubDate>Thu, 02 Apr 2009 09:13:05 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Zmajevi ponovo pokorili Belgiju</title>
			<description>&lt;div id=&quot;fullarticle-leading&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/60206493.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;Fudbalska reprezentacija BiH sa 2:1 slavila u kvalifikacijama za SP 2010...&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-date&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/div&gt;
 
 &lt;p&gt;Fudbalska
reprezentacija Bosne i Hercegovine napravila je veliki korak ka
plasmanu na Svjetsko prvenstvo, koje će&amp;nbsp; 2010. godine biti održano u
Južnoj Africi, savladavši Belgiju na stadionu Bilino polje u Zenici sa
2:1. Ćirini ratnici su i na domaćem terenu ponovili veličanstvenu
predstavu od prije nekoliko dana kada su u Genku pobijedili istog
protivnika sa 4:2.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Već nakon 14 minuta naš tim, koji je imao ogromnu podršku navijača u
Zenici, vodio je sa 2:0, a oba gola postigao je prvotimac Volfsburga
Džeko. Prvo je u 11. minuti iskoristio odličan centaršut i glavom
poslao loptu u mrežu Belgijanaca, da bi tri minute kasnije, na
asistenciju Senijada Ibričića, odličnim volejom savladao Stijnena. Na
odmor se otišlo sa ovim rezultatom, da bi se u nastavku zaigralo
oštrije. U 88 minuti, gosti su smanjili na 2:1 pogotkom Svertsa ali
više nisu mogli protiv raspoloženih &quot;Zmajeva&quot;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U preostala dva meča grupe 5, Španija je kao gost sa 2:1 nadigrala
Tursku, dok je Estonija na svom terenu savladala Ermeniju rezultatom
1:0.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ovo je povijesna pobjeda&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Selektor Miroslav Blažević je bio zasluženo sretan nakon pobjede. Sipao je poljupce i širio ogroman osmjeh.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Čestitam ovim sjajnim mladićima. Hvala navijačima. Hvala svima. Ovo je povijesna pobjeda - rekao je Blažević, pa nastavio:&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Malo koja ekipa može istog protivnika pobijediti dva puta. Nastupili
smo autoritativno i pokazali da to možemo. Ovo je potvrda naše klase -
rekao je Ćiro.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;intext_image_div&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/ciro1.jpg&quot; class=&quot;highslide&quot; onclick=&quot;return hs.expand(this, {anchor: &apos;left&apos;})&quot;&gt;&lt;img class=&quot;intext_img&quot; alt=&quot;Foto: J. Hadžić: Blažević: Čestitke igračima, zahvala navijačima&quot; src=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/thumb_ciro1.jpg&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;alt_small&quot;&gt;Foto: J. Hadžić: Blažević: Čestitke igračima, zahvala navijačima&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Složio se da je ovo bila do sada najteže izborena pobjeda u kvalifikacijama.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Da, to je bilo tako. Krajnje dramatična pobjeda, ali zaslužena sto
posto. Uspjeli smo je izvojevati i napraviti tako veliku razliku u
odnosu na konkurente.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Pred BiH je duga pauza i onda finiš kvalifikacija najesen, u koji ulazimo s četiri boda viška u odnosu na Turke.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Ostale su nam četiri utakmice. Imamo najpovoljniji raspored. Ne mogu
vjerovati da možemo ovo prosuti. Zavisimo sami od sebe i to je
najvažnije - uskliknuo je Blažević.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Već je počeo govoriti o mogućem protivniku u baražu za odlazak u Južnu Afriku.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Kao drugi, bojim se da ćemo sresti moju Hrvatsku i onda ne znam šta
bih. Ali vidim da se gura i moja Švicarska, a njih bi radije -
zaključio je Ćiro.&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&lt;br&gt;
Spahić: Nevjerovatno je šta smo uradili&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Kapiten Emir Spahić je zaista fenomen. U četiri dana je od invalidskih
kolica, u kojima je napustio stadion u Genku, došao do odličnog nastupa
u Zenici.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Hvala suigračima. Ovo je nevjerovatno šta smo uradili. Vi novinari
ste podigli naš moral i pokazali koliko je prebitna utakmica bila za
naš narod i državu - smatra Spahić.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Iako se činilo da neće biti spreman za nastup, Spahić kaže da povreda i nije bila toliko opasna. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Malo su doktori pretjerali. Nije to bilo toliko strašno kako se
činilo u prvi mah. Nakon tri dana sam se vratio i zaigrao. To je
najvažnije - Spahićeve su riječi.&lt;/p&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;div id=&quot;fullarticle-leading&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/60206493.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;Fudbalska reprezentacija BiH sa 2:1 slavila u kvalifikacijama za SP 2010...&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-date&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/div&gt;
 
 &lt;p&gt;Fudbalska
reprezentacija Bosne i Hercegovine napravila je veliki korak ka
plasmanu na Svjetsko prvenstvo, koje će&amp;nbsp; 2010. godine biti održano u
Južnoj Africi, savladavši Belgiju na stadionu Bilino polje u Zenici sa
2:1. Ćirini ratnici su i na domaćem terenu ponovili veličanstvenu
predstavu od prije nekoliko dana kada su u Genku pobijedili istog
protivnika sa 4:2.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Već nakon 14 minuta naš tim, koji je imao ogromnu podršku navijača u
Zenici, vodio je sa 2:0, a oba gola postigao je prvotimac Volfsburga
Džeko. Prvo je u 11. minuti iskoristio odličan centaršut i glavom
poslao loptu u mrežu Belgijanaca, da bi tri minute kasnije, na
asistenciju Senijada Ibričića, odličnim volejom savladao Stijnena. Na
odmor se otišlo sa ovim rezultatom, da bi se u nastavku zaigralo
oštrije. U 88 minuti, gosti su smanjili na 2:1 pogotkom Svertsa ali
više nisu mogli protiv raspoloženih &quot;Zmajeva&quot;.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;U preostala dva meča grupe 5, Španija je kao gost sa 2:1 nadigrala
Tursku, dok je Estonija na svom terenu savladala Ermeniju rezultatom
1:0.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;strong&gt;Ovo je povijesna pobjeda&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Selektor Miroslav Blažević je bio zasluženo sretan nakon pobjede. Sipao je poljupce i širio ogroman osmjeh.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Čestitam ovim sjajnim mladićima. Hvala navijačima. Hvala svima. Ovo je povijesna pobjeda - rekao je Blažević, pa nastavio:&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Malo koja ekipa može istog protivnika pobijediti dva puta. Nastupili
smo autoritativno i pokazali da to možemo. Ovo je potvrda naše klase -
rekao je Ćiro.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;intext_image_div&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/ciro1.jpg&quot; class=&quot;highslide&quot; onclick=&quot;return hs.expand(this, {anchor: &apos;left&apos;})&quot;&gt;&lt;img class=&quot;intext_img&quot; alt=&quot;Foto: J. Hadžić: Blažević: Čestitke igračima, zahvala navijačima&quot; src=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/thumb_ciro1.jpg&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;alt_small&quot;&gt;Foto: J. Hadžić: Blažević: Čestitke igračima, zahvala navijačima&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;Složio se da je ovo bila do sada najteže izborena pobjeda u kvalifikacijama.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Da, to je bilo tako. Krajnje dramatična pobjeda, ali zaslužena sto
posto. Uspjeli smo je izvojevati i napraviti tako veliku razliku u
odnosu na konkurente.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Pred BiH je duga pauza i onda finiš kvalifikacija najesen, u koji ulazimo s četiri boda viška u odnosu na Turke.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Ostale su nam četiri utakmice. Imamo najpovoljniji raspored. Ne mogu
vjerovati da možemo ovo prosuti. Zavisimo sami od sebe i to je
najvažnije - uskliknuo je Blažević.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Već je počeo govoriti o mogućem protivniku u baražu za odlazak u Južnu Afriku.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Kao drugi, bojim se da ćemo sresti moju Hrvatsku i onda ne znam šta
bih. Ali vidim da se gura i moja Švicarska, a njih bi radije -
zaključio je Ćiro.&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&lt;br&gt;
Spahić: Nevjerovatno je šta smo uradili&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Kapiten Emir Spahić je zaista fenomen. U četiri dana je od invalidskih
kolica, u kojima je napustio stadion u Genku, došao do odličnog nastupa
u Zenici.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Hvala suigračima. Ovo je nevjerovatno šta smo uradili. Vi novinari
ste podigli naš moral i pokazali koliko je prebitna utakmica bila za
naš narod i državu - smatra Spahić.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Iako se činilo da neće biti spreman za nastup, Spahić kaže da povreda i nije bila toliko opasna. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Malo su doktori pretjerali. Nije to bilo toliko strašno kako se
činilo u prvi mah. Nakon tri dana sam se vratio i zaigrao. To je
najvažnije - Spahićeve su riječi.&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-20</link>
			<category>Sport</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-04-02-20</guid>
			<pubDate>Thu, 02 Apr 2009 09:04:31 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Operacija Belgija: Ćiro opet promiješao karte</title>
			<description>&lt;div id=&quot;fullarticle-image&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/repka-press11.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;imagetitle&quot;&gt;Sa pres-konferencije: Blažević, Sredojević i Lugušić&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;imageauthor&quot;&gt;Foto: N. Božović&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-title&quot;&gt;Operacija Belgija: Ćiro opet promiješao karte&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-leading&quot;&gt;Početnih jedanaest za Genk se mijenjalo tokom cijelog dana • Danas u Belgiju...
&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-date&quot;&gt;27.03.2009. 07:48&lt;/div&gt;
 
 &lt;p&gt;Mitrović
je na golu, Berberović na desnom boku, a Topić na lijevom. Komandant
odbrane je Nadarević. S njegove desne strane je Pandža, a s lijeve
Jahić. U vezi su Damjanović, Muratović, Misimović i Ibričić, a Džeko je
isturen u špicu. To je sastav koji je novinarima saopćio selektor
Miroslav Blažević na jučerašnjoj konferenciji za novinare.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Nova promjena&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Nedostajala nam je provjera protiv Bosne kako bismo dobili potvrdu
razmišljanja. Ipak, nakon treninga u Genku, iskristalizirat ćemo sve
pojedinosti.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ako i bude promjena u odnosu na ovaj sastav, to neće biti zbog nekih
varki ili taktičkih zamisli nego, jednostavno, zbog toga što će se na
treningu neko pokazati spremnijim ili boljim od ovih koji su sada
unutra - rekao je Ćiro dan uoči odlaska u Belgiju na sutrašnju utakmicu
kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Dakle, i četvrtak je donio promjene u Blaževićevim razmišljanjima.
Sastav koji je bio siguran u srijedu, samo dan poslije doživio je
stanovite izmjene.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Iako sam bio protiv, moj pomoćnik Barbarić uvjerio me je da
Damjanović može odigrati Rahimićevu ulogu i poslušao sam ga te Darija
premjestio u vezni red pa ćemo igrati sa zadnja dva vezna - kazao je
Ćiro te nastavio o sastavu:&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Mitrović je u ovom trenutku najpozvaniji na golu. Džeko nikada neće
biti sam u špicu, jer Ibričić ima tendenciju ka vrhu napada. Tu su i
Misimović i Muratović, pa i Topić s lijevog boka.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Međutim, kasnije tokom dana početna jedanaestorica se maltene mijenjala
iz sata u sat. Očito je da selektor Blažević želi zavarati sve
zainteresovane, a pogotovo stanovitog belgijskog špijuna koji se
predstavljao kao novinar mada ga niko od njegovih zemljaka nije znao
kao kolegu.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Rahimić spreman&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Bilo je tu nekoliko izmjena u odnosu na tim koji je Blažević saopćio
na konferenciji za novinare. Uvjereni smo da se sastav neće znati sve
do subote i da će Ćiro posegnuti za kombinacijom koju još čuva za sebe.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Majstor pravljenja atmosfere Miroslav Blažević je bio iznimno radostan
nakon poslijepodnevnog treninga iz dva razloga. Prvi je taj što je
Elvir Rahimić izdržao cijeli trening i međusobnu utakmicu.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;intext_image_div&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/trening-bih.jpg&quot; class=&quot;highslide&quot; onclick=&quot;return hs.expand(this, {anchor: &apos;left&apos;})&quot;&gt;&lt;img class=&quot;intext_img&quot; alt=&quot;Jučerašnji poslijepodnevni trening održan je na Koševu&quot; src=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/thumb_trening-bih.jpg&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;alt_small&quot;&gt;- Doktor kaže da ne može, a ja kažem da će igrati. Nakon ovog treninga
sam siguran da će Rahimić igrati u Genku - utvrdio je Ćiro.&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
&lt;br&gt;
Drugi razlog je očit uspjeh galvanizacije i naelektrisanja atmosfere
među igračima. U jednom trenutku Spahić je uklizao Muslimoviću koji je
burno reagovao, a Bajramović je uskočio i smirio kapitena i napadača. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ćiro je prekinuo trening i zadovoljno se osmjehivao gledajući kako Spahić i Muslimović zajedno napuštaju teren. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Reprezentacija BiH danas u 10 sati čarter letom odlazi u Belgiju.
Letjet će se do Liježa, a do tridesetak kilometara udaljenog Genka
državna selekcija stići će autobusom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&amp;nbsp;Lugušić: Mitroviću povjerenje&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Trener golmana Enver Lugušić objasnio je šta je odlučilo u korist Romea Mitrovića.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Sva trojica golmana su veoma kvalitetna. Zbog iskustva, opredijelili
smo se za Mitrovića i on je potpuno spreman za utakmicu. Očekujem da će
braniti dobro i, nadam se, ostati nesavladan, što je jedan od
preduvjeta da dođemo do povoljnog rezultata u Genku - rekao je Lugušić.&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&lt;br&gt;
Sredojević analizirao Belgiju&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Borče Sredojević gledao je Belgiju protiv Slovenije i bio zadužen za detaljnu analizu subotnjeg protivnika.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Belgiju smo gledali mnogo puta i mogu reći da smo razumjeli njen
način igre. Siguran sam da ćemo naći način da joj se suprotstavimo.
Najbitnije je naše samopouzdanje, jer je nogomet igra samopouzdanja.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Znamo sve o njihovim povredama i vjerujemo kako ćemo pogoditi sastav s
kojim će započeti utakmicu i kako će pokušati da nas pobijede - kazao
je Sredojević.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Dobro je što to izjavljuju&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Tvrdnje svog nekadašnjeg igrača, a sada trenera u selekciji Belgije
Frenkija Ferkauterena (Francky Vercauteren), da će &quot;Crveni đavoli&quot;
osvojiti šest bodova iz dva meča s BiH, Miroslav Blažević dočekao je
aklamacijom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Dobro je to što tako izjavljuje. To im ide na čast. Ferkauteren je
bio moj igrač u Nantu i veliki gospodin na terenu. Samo, ne znam na
osnovu čega je tako zaključio - smatra Ćiro.</description>
			<content:encoded>&lt;div id=&quot;fullarticle-image&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/sport/repka-press11.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;imagetitle&quot;&gt;Sa pres-konferencije: Blažević, Sredojević i Lugušić&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;imageauthor&quot;&gt;Foto: N. Božović&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-title&quot;&gt;Operacija Belgija: Ćiro opet promiješao karte&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-leading&quot;&gt;Početnih jedanaest za Genk se mijenjalo tokom cijelog dana • Danas u Belgiju...
&lt;/div&gt;
 &lt;div id=&quot;fullarticle-date&quot;&gt;27.03.2009. 07:48&lt;/div&gt;
 
 &lt;p&gt;Mitrović
je na golu, Berberović na desnom boku, a Topić na lijevom. Komandant
odbrane je Nadarević. S njegove desne strane je Pandža, a s lijeve
Jahić. U vezi su Damjanović, Muratović, Misimović i Ibričić, a Džeko je
isturen u špicu. To je sastav koji je novinarima saopćio selektor
Miroslav Blažević na jučerašnjoj konferenciji za novinare.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Nova promjena&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Nedostajala nam je provjera protiv Bosne kako bismo dobili potvrdu
razmišljanja. Ipak, nakon treninga u Genku, iskristalizirat ćemo sve
pojedinosti.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ako i bude promjena u odnosu na ovaj sastav, to neće biti zbog nekih
varki ili taktičkih zamisli nego, jednostavno, zbog toga što će se na
treningu neko pokazati spremnijim ili boljim od ovih koji su sada
unutra - rekao je Ćiro dan uoči odlaska u Belgiju na sutrašnju utakmicu
kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010. godine.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Dakle, i četvrtak je donio promjene u Blaževićevim razmišljanjima.
Sastav koji je bio siguran u srijedu, samo dan poslije doživio je
stanovite izmjene.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Iako sam bio protiv, moj pomoćnik Barbarić uvjerio me je da
Damjanović može odigrati Rahimićevu ulogu i poslušao sam ga te Darija
premjestio u vezni red pa ćemo igrati sa zadnja dva vezna - kazao je
Ćiro te nastavio o sastavu:&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Mitrović je u ovom trenutku najpozvaniji na golu. Džeko nikada neće
biti sam u špicu, jer Ibričić ima tendenciju ka vrhu napada. Tu su i
Misimović i Muratović, pa i Topić s lijevog boka.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Međutim, kasnije tokom dana početna jedanaestorica se maltene mijenjala
iz sata u sat. Očito je da selektor Blažević želi zavarati sve
zainteresovane, a pogotovo stanovitog belgijskog špijuna koji se
predstavljao kao novinar mada ga niko od njegovih zemljaka nije znao
kao kolegu.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Rahimić spreman&lt;/strong&gt;&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Bilo je tu nekoliko izmjena u odnosu na tim koji je Blažević saopćio
na konferenciji za novinare. Uvjereni smo da se sastav neće znati sve
do subote i da će Ćiro posegnuti za kombinacijom koju još čuva za sebe.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Majstor pravljenja atmosfere Miroslav Blažević je bio iznimno radostan
nakon poslijepodnevnog treninga iz dva razloga. Prvi je taj što je
Elvir Rahimić izdržao cijeli trening i međusobnu utakmicu.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;intext_image_div&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/trening-bih.jpg&quot; class=&quot;highslide&quot; onclick=&quot;return hs.expand(this, {anchor: &apos;left&apos;})&quot;&gt;&lt;img class=&quot;intext_img&quot; alt=&quot;Jučerašnji poslijepodnevni trening održan je na Koševu&quot; src=&quot;http://www.dnevniavaz.ba/img/content/slike/thumb_trening-bih.jpg&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;p class=&quot;alt_small&quot;&gt;- Doktor kaže da ne može, a ja kažem da će igrati. Nakon ovog treninga
sam siguran da će Rahimić igrati u Genku - utvrdio je Ćiro.&lt;br&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt;
&lt;br&gt;
Drugi razlog je očit uspjeh galvanizacije i naelektrisanja atmosfere
među igračima. U jednom trenutku Spahić je uklizao Muslimoviću koji je
burno reagovao, a Bajramović je uskočio i smirio kapitena i napadača. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Ćiro je prekinuo trening i zadovoljno se osmjehivao gledajući kako Spahić i Muslimović zajedno napuštaju teren. &lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Reprezentacija BiH danas u 10 sati čarter letom odlazi u Belgiju.
Letjet će se do Liježa, a do tridesetak kilometara udaljenog Genka
državna selekcija stići će autobusom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&amp;nbsp;Lugušić: Mitroviću povjerenje&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Trener golmana Enver Lugušić objasnio je šta je odlučilo u korist Romea Mitrovića.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Sva trojica golmana su veoma kvalitetna. Zbog iskustva, opredijelili
smo se za Mitrovića i on je potpuno spreman za utakmicu. Očekujem da će
braniti dobro i, nadam se, ostati nesavladan, što je jedan od
preduvjeta da dođemo do povoljnog rezultata u Genku - rekao je Lugušić.&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;&lt;br&gt;
Sredojević analizirao Belgiju&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Borče Sredojević gledao je Belgiju protiv Slovenije i bio zadužen za detaljnu analizu subotnjeg protivnika.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Belgiju smo gledali mnogo puta i mogu reći da smo razumjeli njen
način igre. Siguran sam da ćemo naći način da joj se suprotstavimo.
Najbitnije je naše samopouzdanje, jer je nogomet igra samopouzdanja.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Znamo sve o njihovim povredama i vjerujemo kako ćemo pogoditi sastav s
kojim će započeti utakmicu i kako će pokušati da nas pobijede - kazao
je Sredojević.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
&lt;strong&gt;Dobro je što to izjavljuju&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Tvrdnje svog nekadašnjeg igrača, a sada trenera u selekciji Belgije
Frenkija Ferkauterena (Francky Vercauteren), da će &quot;Crveni đavoli&quot;
osvojiti šest bodova iz dva meča s BiH, Miroslav Blažević dočekao je
aklamacijom.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
- Dobro je to što tako izjavljuje. To im ide na čast. Ferkauteren je
bio moj igrač u Nantu i veliki gospodin na terenu. Samo, ne znam na
osnovu čega je tako zaključio - smatra Ćiro.</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-03-27-19</link>
			<category>Sport</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-03-27-19</guid>
			<pubDate>Fri, 27 Mar 2009 16:20:54 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Dom zdravlja Lukavac dobio aparat za CT</title>
			<description>&lt;div class=&quot;uvod&quot;&gt;Lukavački Dom zdravlja od jučer je u mogućnosti pacijentima pružati usluge CT dijagnostike.&lt;/div&gt;
 &lt;div class=&quot;tekst&quot;&gt;
&lt;div id=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/090217042.jpg&quot; alt=&quot;Dom zdravlja Lukavac&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;div id=&quot;opisslike&quot; class=&quot;opbih&quot;&gt;Dom zdravlja Lukavac&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
Za samo godinu dana menadžment ove ustanove uspio je ideju vrijednu
670.000 KM uz pomoć Federalne Vlade (200.000 KM), te Ministarstva
zdravstva TK (100.000 KM) i Općine Lukavac (100.000 KM) provesti u
djelo. Ostala sredstva će se obezbijediti kroz rad aparata za šta već
postoji veliko interesovanje.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
CT dijagnostika vrlo je korištena u savremenoj medicini, a do sada se
na UKC Tuzla samo iz Lukavca upućivalo preko 1.500 pacijenata godišnje.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Da će prvenstveno građani Lukavca, ali i ostalih općina sa područja TK
od nabavke ovog aparata imati višestruku korist, potvrdio nam je
direktor Doma zdravlja Lukavac, doktor Tarik Arapčić, koji je ukazao na
ekonomsku opravdanost ovu investicije, te istakao da za ovu
dijagnostičku metodu pacijenti u UKC-u Tuzla moraju čekati i po
nekoliko mjeseci, a sada to mogu učiniti u Lukavcu, bez čekanja i
dodatnih troškova.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Na CT aparatu će raditi stručan i dodatno educiran kadar, a očitavanja
će vršiti provjereni stručnjaci iz Lukavca i UKC Tuzla, istakao je
između ostalog doktor Zikret Bašić, šef službe radiodijagnostike
lukavačkog Doma zdravlja.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Pacijenti usluge CT dijagnostike mogu sa ovjerenom zdravstvenom
knjižicom i uputnicom ljekara koristiti besplatno od danas, a zvanično
otvaranje i prezentacija za donatore bit će upriličena početkom
narednog mjeseca. &lt;/div&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;div class=&quot;uvod&quot;&gt;Lukavački Dom zdravlja od jučer je u mogućnosti pacijentima pružati usluge CT dijagnostike.&lt;/div&gt;
 &lt;div class=&quot;tekst&quot;&gt;
&lt;div id=&quot;fotka&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/090217042.jpg&quot; alt=&quot;Dom zdravlja Lukavac&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;div id=&quot;opisslike&quot; class=&quot;opbih&quot;&gt;Dom zdravlja Lukavac&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
Za samo godinu dana menadžment ove ustanove uspio je ideju vrijednu
670.000 KM uz pomoć Federalne Vlade (200.000 KM), te Ministarstva
zdravstva TK (100.000 KM) i Općine Lukavac (100.000 KM) provesti u
djelo. Ostala sredstva će se obezbijediti kroz rad aparata za šta već
postoji veliko interesovanje.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
CT dijagnostika vrlo je korištena u savremenoj medicini, a do sada se
na UKC Tuzla samo iz Lukavca upućivalo preko 1.500 pacijenata godišnje.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Da će prvenstveno građani Lukavca, ali i ostalih općina sa područja TK
od nabavke ovog aparata imati višestruku korist, potvrdio nam je
direktor Doma zdravlja Lukavac, doktor Tarik Arapčić, koji je ukazao na
ekonomsku opravdanost ovu investicije, te istakao da za ovu
dijagnostičku metodu pacijenti u UKC-u Tuzla moraju čekati i po
nekoliko mjeseci, a sada to mogu učiniti u Lukavcu, bez čekanja i
dodatnih troškova.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Na CT aparatu će raditi stručan i dodatno educiran kadar, a očitavanja
će vršiti provjereni stručnjaci iz Lukavca i UKC Tuzla, istakao je
između ostalog doktor Zikret Bašić, šef službe radiodijagnostike
lukavačkog Doma zdravlja.&lt;br&gt;
&lt;br&gt;
Pacijenti usluge CT dijagnostike mogu sa ovjerenom zdravstvenom
knjižicom i uputnicom ljekara koristiti besplatno od danas, a zvanično
otvaranje i prezentacija za donatore bit će upriličena početkom
narednog mjeseca. &lt;/div&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-03-03-18</link>
			<category>Aktuelno</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-03-03-18</guid>
			<pubDate>Tue, 03 Mar 2009 09:03:01 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Templari i Petak 13</title>
			<description>&lt;p&gt;&lt;b&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/mochi/180px-Hattin.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Templari&lt;/b&gt; ili punim imenom &quot;Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama&quot; (nazivani još i &lt;b&gt;Vitezovi Templari&lt;/b&gt;) osnovan je &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/1118&quot; title=&quot;1118&quot;&gt;1118&lt;/a&gt;. nakon &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Prvi_krsta%C5%A1ki_rat&quot; title=&quot;Prvi krstaški rat&quot;&gt;prvog krstaškog rata&lt;/a&gt; po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Jerusalem&quot; title=&quot;Jerusalem&quot;&gt;Jerusalemskom&lt;/a&gt; kraljevstvu da se odupre napadima &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Muslimani&quot; title=&quot;Muslimani&quot; class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;muslimana&lt;/a&gt; iz okolice, i da pruži sigurnost velikom broju &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hodo%C4%8Dasnik&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Hodočasnik (još nije napisano)&quot;&gt;hodočasnika&lt;/a&gt; koji su krenuli u Jerusalem nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hugo_de_Payens&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Hugo de Payens (još nije napisano)&quot;&gt;Hugo de Payens&lt;/a&gt;. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, &lt;i&gt;Templum Salomonis&lt;/i&gt;, po čemu je i dobio ime.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Osnivanje_reda&quot; id=&quot;Osnivanje_reda&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Osnivanje reda&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;[&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Templari&amp;amp;action=edit&amp;amp;section=1&quot; title=&quot;Uredi sekciju: Osnivanje reda&quot;&gt;uredi&lt;/a&gt;]&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;Templari su produkt krstaških ratova. Poslije poziva pape &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Urban_II&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Urban II (još nije napisano)&quot;&gt;Urbana II&lt;/a&gt; na &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sabor_u_Klermonu&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Sabor u Klermonu (još nije napisano)&quot;&gt;saboru u Klermonu&lt;/a&gt;
1095 stotine hiljada vitezova, sveštenika, građana i seljaka krenulo je
u oslobađanje Hristovog groba iz ruku nevjernika. Na čelu pohoda bio je
&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Godfri_de_Bujon&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Godfri de Bujon (još nije napisano)&quot;&gt;Godfri de Bujon&lt;/a&gt;, vojvoda Donje Lotaringije. Krstaši su brzo putovali kroz &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Evropa&quot; title=&quot;Evropa&quot;&gt;Evropu&lt;/a&gt; i 1097 su stigli u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Carigrad&quot; title=&quot;Carigrad&quot;&gt;Carigrad&lt;/a&gt;
gdje su položili zakletvu vizantijskom vasilevsu Aleksiju I da će mu
pomoći da povrati vizantijske teritorije od nevjernika. Tokom sledeće
dvije godine krstaši su pregazili Nikeju, Antiohiju i &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tripolis&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Tripolis (još nije napisano)&quot;&gt;Tripolis&lt;/a&gt;. U junu 1099 poslije 40 dana opsade krstaši su zauzeli &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Jerusalim&quot; title=&quot;Jerusalim&quot; class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Jerusalim&lt;/a&gt;. Iako su ispunili svoj primarni zadatak i oslobodili Hristov grob krstašima nije ni na pamet padalo da se vrate kući. Oni su u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Palestina&quot; title=&quot;Palestina&quot;&gt;Palestini&lt;/a&gt; osnovali kraljevstvo i brojna vojvodstva i grofovije koja će postojati dva vijeka.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;thumb tright&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner&quot; style=&quot;width: 183px;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Templarsign.jpg&quot; class=&quot;image&quot; title=&quot;Pečat templara&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/43/Templarsign.jpg&quot; class=&quot;thumbimage&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;183&quot; width=&quot;181&quot;&gt;&lt;/a&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Pečat templara&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;U svetoj zemlji su osnovani brojni monaški i viteško-monaški redovi.
Najznačajniji od tih redova su, pored templara, hospitalci i tevtonci. &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tevtonci&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Tevtonci (još nije napisano)&quot;&gt;Tevtonci&lt;/a&gt; su odigrali značajnu ulogu u stvaranju Pruske, a hospitalci su učestvovali u političkom životu u brojnim evropskim zemljama (&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleska&quot; title=&quot;Engleska&quot;&gt;Engleska&lt;/a&gt;, &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sicilijska_kraljevina&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Sicilijska kraljevina (još nije napisano)&quot;&gt;Sicilijska kraljevina&lt;/a&gt; i dr.).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Godine 1118 čovjek po imenu Igo de Pajens došao je sa još osmoricom vitezova da od jerusalimskog kralja &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Balduin_II&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Balduin II (još nije napisano)&quot;&gt;Balduina II&lt;/a&gt;
izmoli dozvolu za osnivanje novog reda. Tako je stvoren Red vitezova
templara (Pauperes Commilitiones Christi Templique Salomonis).
Ustrojstvo ovog reda je bilo viteško-monaško, tj. članovi reda su bili
istovremeno fanatični ratnici i smerni kaluđeri. Njihov znak je bio
crveni krst na bijeloj podlozi. Templari su počeli sa devet ljudi, a za
kratko vrijeme su postali jedna od najbrojnijih grupacija u Katoličkoj
crkvi. Templari su bili multinacionalna organizacija (najviše je bilo
Francuza, zatim Engleza, Njemaca, Flamanaca, Normana i drugih), pa se
ubrzo u njihovu kasu počelo slivati ogromno bogatstvo. Zahvaljujući
jakim vezama u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Vatikan&quot; title=&quot;Vatikan&quot;&gt;Vatikanu&lt;/a&gt;,Templari
su stekli preko 9000 posjeda za vrijeme svog postojanja. S vremenom
krstaši su izgubili Jerusalim (1187), ali su templari štab premjestili
na &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Kipar&quot; title=&quot;Kipar&quot;&gt;Kipar&lt;/a&gt;, a glavni perceptorat u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Pariz&quot; title=&quot;Pariz&quot;&gt;Pariz&lt;/a&gt;.
Padom Akre 1291 krstaši su izgubili posljednje uporište u Palestini.
Templari su se ne smetano razvijali i bogatili sve do 1307, kada je
Papa &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Klement_V&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Klement V (još nije napisano)&quot;&gt;Klement V&lt;/a&gt;
pod uticajem francuskog kralja Filipa IV Lepog ukinuo red i oduzeo mu
sve posjede. Iako je red formalno obnovljen 1705, godina 1307 se uzima
za prestanak postojanja reda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Red_i_ekonomija&quot; id=&quot;Red_i_ekonomija&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Red i ekonomija&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;Od svog osnivanja 1118 do ukidanja reda 1307 templari su prešli put
od malog monaško-viteškog reda do najmoćnije finansijske organizacije u
Evropi. Kada su osnovani sva imovina templara se sastojala od djela
palate Al Axa Musca u Jerusalimu koju su templari dobili od kralja
Balduina II da tamo smjeste svoje sjedište. I ostali hrišćanski
velikani u Svetoj zemlji su templarima dodijelili posjede, što je redu
omogućilo da napravi mrežu fantastičnih utvrđenja. Prvi posjed u Evropi
templari su dobili 1123 u Šampanji. Zahvaljujući ogromnoj podršci
Vatikana templari su ubrzo počeli da dobivaju posjede širom Evrope.
Najviše posjeda su imali u Francuskoj, Engleskoj, Španiji, &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Portugal&quot; title=&quot;Portugal&quot;&gt;Portugalu&lt;/a&gt; i &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Holandija&quot; title=&quot;Holandija&quot;&gt;Holandiji&lt;/a&gt;,
kasnije su dobili posjede i na Kipru, u Nemačkoj i Ugarskoj. Ovakvi
posjedi (godine 1300 templari su imali preko 9000 poseda) donosili su
redu velike količine gotovog novca, a templari osim održavanja svojih
utvrđenja i milosrdnih djela nisu imali drugih troškova. U takvoj
situaciji templari su se počeli baviti bankarstvom i pružanjem drugih
finansijskih usluga (trgovina menicama, izdavanje vrijednosnih pisama
koja su se mogla unovčiti bilo gdje u Evropi, izdavanjem zajmova i
dr.). Templari su ubrzo izgradili flotu koju su koristili za prevoz i
trgovinu Mediteranom što im je donoslio značajne prihode. O bankarskom
ugledu templara govori spisak njihovih povjerilaca: Engleski kralj
Edvard I (založio čak i krunski nakit), Francuski kralj Filip IV i
mnogi drugi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Propast_reda&quot; id=&quot;Propast_reda&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Propast reda&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;&lt;h2&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/mochi/180px-Philippe_IV_Le_Bel.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;U toku svega dva vjeka dugog razvoja red je stekao bogatstvo
nezamislivih razmjera. Brojni porezi i bankarske usluge označili su
templare kao najbogatiju i najuticajniju grupaciju na svijetu.
Francuski kralj &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Filip_IV_Lepi&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Filip IV Lepi (još nije napisano)&quot;&gt;Filip IV Lepi&lt;/a&gt;
bio je veoma sposoban i jak vladar i vjerovatno jedina osoba koja je
mogla da uništi templare. Filip je želio da prigrabi bogatstvo templara
i da otkloni templare kao prijetnju svojoj vlasti. Plan za uništenje
templara smislio je kraljev sekretar Giom De Nogare, a plan ...</description>
			<content:encoded>&lt;p&gt;&lt;b&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/mochi/180px-Hattin.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;b&gt;Templari&lt;/b&gt; ili punim imenom &quot;Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama&quot; (nazivani još i &lt;b&gt;Vitezovi Templari&lt;/b&gt;) osnovan je &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/1118&quot; title=&quot;1118&quot;&gt;1118&lt;/a&gt;. nakon &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Prvi_krsta%C5%A1ki_rat&quot; title=&quot;Prvi krstaški rat&quot;&gt;prvog krstaškog rata&lt;/a&gt; po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Jerusalem&quot; title=&quot;Jerusalem&quot;&gt;Jerusalemskom&lt;/a&gt; kraljevstvu da se odupre napadima &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Muslimani&quot; title=&quot;Muslimani&quot; class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;muslimana&lt;/a&gt; iz okolice, i da pruži sigurnost velikom broju &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hodo%C4%8Dasnik&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Hodočasnik (još nije napisano)&quot;&gt;hodočasnika&lt;/a&gt; koji su krenuli u Jerusalem nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hugo_de_Payens&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Hugo de Payens (još nije napisano)&quot;&gt;Hugo de Payens&lt;/a&gt;. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, &lt;i&gt;Templum Salomonis&lt;/i&gt;, po čemu je i dobio ime.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Osnivanje_reda&quot; id=&quot;Osnivanje_reda&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Osnivanje reda&lt;/span&gt; &lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;[&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Templari&amp;amp;action=edit&amp;amp;section=1&quot; title=&quot;Uredi sekciju: Osnivanje reda&quot;&gt;uredi&lt;/a&gt;]&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;Templari su produkt krstaških ratova. Poslije poziva pape &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Urban_II&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Urban II (još nije napisano)&quot;&gt;Urbana II&lt;/a&gt; na &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sabor_u_Klermonu&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Sabor u Klermonu (još nije napisano)&quot;&gt;saboru u Klermonu&lt;/a&gt;
1095 stotine hiljada vitezova, sveštenika, građana i seljaka krenulo je
u oslobađanje Hristovog groba iz ruku nevjernika. Na čelu pohoda bio je
&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Godfri_de_Bujon&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Godfri de Bujon (još nije napisano)&quot;&gt;Godfri de Bujon&lt;/a&gt;, vojvoda Donje Lotaringije. Krstaši su brzo putovali kroz &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Evropa&quot; title=&quot;Evropa&quot;&gt;Evropu&lt;/a&gt; i 1097 su stigli u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Carigrad&quot; title=&quot;Carigrad&quot;&gt;Carigrad&lt;/a&gt;
gdje su položili zakletvu vizantijskom vasilevsu Aleksiju I da će mu
pomoći da povrati vizantijske teritorije od nevjernika. Tokom sledeće
dvije godine krstaši su pregazili Nikeju, Antiohiju i &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tripolis&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Tripolis (još nije napisano)&quot;&gt;Tripolis&lt;/a&gt;. U junu 1099 poslije 40 dana opsade krstaši su zauzeli &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Jerusalim&quot; title=&quot;Jerusalim&quot; class=&quot;mw-redirect&quot;&gt;Jerusalim&lt;/a&gt;. Iako su ispunili svoj primarni zadatak i oslobodili Hristov grob krstašima nije ni na pamet padalo da se vrate kući. Oni su u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Palestina&quot; title=&quot;Palestina&quot;&gt;Palestini&lt;/a&gt; osnovali kraljevstvo i brojna vojvodstva i grofovije koja će postojati dva vijeka.&lt;/p&gt;
&lt;div class=&quot;thumb tright&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;thumbinner&quot; style=&quot;width: 183px;&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Templarsign.jpg&quot; class=&quot;image&quot; title=&quot;Pečat templara&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/43/Templarsign.jpg&quot; class=&quot;thumbimage&quot; border=&quot;0&quot; height=&quot;183&quot; width=&quot;181&quot;&gt;&lt;/a&gt;
&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;Pečat templara&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;p&gt;U svetoj zemlji su osnovani brojni monaški i viteško-monaški redovi.
Najznačajniji od tih redova su, pored templara, hospitalci i tevtonci. &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tevtonci&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Tevtonci (još nije napisano)&quot;&gt;Tevtonci&lt;/a&gt; su odigrali značajnu ulogu u stvaranju Pruske, a hospitalci su učestvovali u političkom životu u brojnim evropskim zemljama (&lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Engleska&quot; title=&quot;Engleska&quot;&gt;Engleska&lt;/a&gt;, &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Sicilijska_kraljevina&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Sicilijska kraljevina (još nije napisano)&quot;&gt;Sicilijska kraljevina&lt;/a&gt; i dr.).&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;Godine 1118 čovjek po imenu Igo de Pajens došao je sa još osmoricom vitezova da od jerusalimskog kralja &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Balduin_II&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Balduin II (još nije napisano)&quot;&gt;Balduina II&lt;/a&gt;
izmoli dozvolu za osnivanje novog reda. Tako je stvoren Red vitezova
templara (Pauperes Commilitiones Christi Templique Salomonis).
Ustrojstvo ovog reda je bilo viteško-monaško, tj. članovi reda su bili
istovremeno fanatični ratnici i smerni kaluđeri. Njihov znak je bio
crveni krst na bijeloj podlozi. Templari su počeli sa devet ljudi, a za
kratko vrijeme su postali jedna od najbrojnijih grupacija u Katoličkoj
crkvi. Templari su bili multinacionalna organizacija (najviše je bilo
Francuza, zatim Engleza, Njemaca, Flamanaca, Normana i drugih), pa se
ubrzo u njihovu kasu počelo slivati ogromno bogatstvo. Zahvaljujući
jakim vezama u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Vatikan&quot; title=&quot;Vatikan&quot;&gt;Vatikanu&lt;/a&gt;,Templari
su stekli preko 9000 posjeda za vrijeme svog postojanja. S vremenom
krstaši su izgubili Jerusalim (1187), ali su templari štab premjestili
na &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Kipar&quot; title=&quot;Kipar&quot;&gt;Kipar&lt;/a&gt;, a glavni perceptorat u &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Pariz&quot; title=&quot;Pariz&quot;&gt;Pariz&lt;/a&gt;.
Padom Akre 1291 krstaši su izgubili posljednje uporište u Palestini.
Templari su se ne smetano razvijali i bogatili sve do 1307, kada je
Papa &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Klement_V&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Klement V (još nije napisano)&quot;&gt;Klement V&lt;/a&gt;
pod uticajem francuskog kralja Filipa IV Lepog ukinuo red i oduzeo mu
sve posjede. Iako je red formalno obnovljen 1705, godina 1307 se uzima
za prestanak postojanja reda.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Red_i_ekonomija&quot; id=&quot;Red_i_ekonomija&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Red i ekonomija&lt;/span&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;Od svog osnivanja 1118 do ukidanja reda 1307 templari su prešli put
od malog monaško-viteškog reda do najmoćnije finansijske organizacije u
Evropi. Kada su osnovani sva imovina templara se sastojala od djela
palate Al Axa Musca u Jerusalimu koju su templari dobili od kralja
Balduina II da tamo smjeste svoje sjedište. I ostali hrišćanski
velikani u Svetoj zemlji su templarima dodijelili posjede, što je redu
omogućilo da napravi mrežu fantastičnih utvrđenja. Prvi posjed u Evropi
templari su dobili 1123 u Šampanji. Zahvaljujući ogromnoj podršci
Vatikana templari su ubrzo počeli da dobivaju posjede širom Evrope.
Najviše posjeda su imali u Francuskoj, Engleskoj, Španiji, &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Portugal&quot; title=&quot;Portugal&quot;&gt;Portugalu&lt;/a&gt; i &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/wiki/Holandija&quot; title=&quot;Holandija&quot;&gt;Holandiji&lt;/a&gt;,
kasnije su dobili posjede i na Kipru, u Nemačkoj i Ugarskoj. Ovakvi
posjedi (godine 1300 templari su imali preko 9000 poseda) donosili su
redu velike količine gotovog novca, a templari osim održavanja svojih
utvrđenja i milosrdnih djela nisu imali drugih troškova. U takvoj
situaciji templari su se počeli baviti bankarstvom i pružanjem drugih
finansijskih usluga (trgovina menicama, izdavanje vrijednosnih pisama
koja su se mogla unovčiti bilo gdje u Evropi, izdavanjem zajmova i
dr.). Templari su ubrzo izgradili flotu koju su koristili za prevoz i
trgovinu Mediteranom što im je donoslio značajne prihode. O bankarskom
ugledu templara govori spisak njihovih povjerilaca: Engleski kralj
Edvard I (založio čak i krunski nakit), Francuski kralj Filip IV i
mnogi drugi.&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;a name=&quot;Propast_reda&quot; id=&quot;Propast_reda&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;/p&gt;
&lt;h2&gt; &lt;span class=&quot;mw-headline&quot;&gt;Propast reda&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;&lt;h2&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;https://fajas43.ucoz.net/mochi/180px-Philippe_IV_Le_Bel.jpg&quot; align=&quot;&quot; border=&quot;0&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;span style=&quot;font-size: xx-small; font-weight: normal; float: none;&quot; class=&quot;editsectionmoved&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/h2&gt;
&lt;p&gt;U toku svega dva vjeka dugog razvoja red je stekao bogatstvo
nezamislivih razmjera. Brojni porezi i bankarske usluge označili su
templare kao najbogatiju i najuticajniju grupaciju na svijetu.
Francuski kralj &lt;a href=&quot;http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Filip_IV_Lepi&amp;amp;action=edit&amp;amp;redlink=1&quot; class=&quot;new&quot; title=&quot;Filip IV Lepi (još nije napisano)&quot;&gt;Filip IV Lepi&lt;/a&gt;
bio je veoma sposoban i jak vladar i vjerovatno jedina osoba koja je
mogla da uništi templare. Filip je želio da prigrabi bogatstvo templara
i da otkloni templare kao prijetnju svojoj vlasti. Plan za uništenje
templara smislio je kraljev sekretar Giom De Nogare, a plan je bio
jednostavan. Optužiti templare za jeres, oduzeti im posjede i zabraniti
red. Kao oružje za izvršenje plana Filipu IV je poslužio papa Klement V
koji bulom Vox in excelso ukida red 13. oktobra (petak) 1307.
Posljednji veliki majstor reda Žak de More je uhapšen u Parizu. Uskoro
su usljedili progoni, mučenja i ubijanja templara širom Evrope a sve
zbog sumnjivih optužbi za jeres. 1314 poslije sedam godina mučenja na
lomači je spaljen Žak de More, posljednji veliki majstor. Iako postoji
više teorija o opstanku reda definitivno je 1307 red izgubio svoj ugled
i značaj.&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-02-14-17</link>
			<category>Zanimljivosti</category>
			<dc:creator>fajas43</dc:creator>
			<guid>https://fajas43.ucoz.net/news/2009-02-14-17</guid>
			<pubDate>Sat, 14 Feb 2009 14:24:07 GMT</pubDate>
		</item>
	</channel>
</rss>